Foto:Privatna arhiva

Redakciju portala Nova.rs kontaktirao je Nemanja Aksić, koji se trenutno nalazi na doktorskim studijama u Singapuru, a inače student poznat po završena dva fakulteta istovremeno, sa tvrdnjom da je njegov rođeni brat, Vladimir Aksić, preminuo zbog pogrešnih dijagnoza koje je postavila doktorka Jelena Sopta sa Instituta za patologiju i šef katedre za patologiju na Medicinskom fakultetu. Nemanja navodi da je zbog toga podneta krivična prijava protiv prof. dr Jelene Sopta o nesavesnom lečenju sa smrtnim ishodom, pri čemu je, kako on kaže, interesantno da je predmet već prebačen sa Višeg javnog tužilaštva u Prvo osnovno javno tužilaštvo, a da ih niko o tome nije obavestio.

Vladimir Aksić (levo) i rođeni brat Nemanja (desno), Foto:Privatna arhiva

„Pokojni Vladimir Aksić, dipl. inž. tehnologije, iz Bora, je 2010. godine imao prvu od ukupno 10 hirurških intervencija. Tada mu je profesorka doktorka Jelena Sopta sa Instituta za patologiju i šef katedre za patologiju na Medicinskom fakultetu postavila benignu dijagnozu – aneurizmalna koštana cista. Nakon povratka bolesti i druge operacije, 2013. godine dr Jelena Sopta postavlja drugu benignu dijagnozu – dezmoidni tumor. 2016. godine nakon treće po redu operacije ona opet ustanovljava da se radi o bezazlenoj benignoj bolesti u humerusu. Na osnovu ovih dijagnoza, moj pokojni brat Vladimir Aksić je primao pogrešnu hemoterapiju i hormonsku terapiju pune tri godine“, počinje svoju priču za Nova.rs Nemanja Aksić.

On ističe da je godinu dana kasnije, nakon predloga specijaliste ortopedije sa traumatologijom dr Aleksandra Đorđevića sa IOHB, insistirano da profesorka proveri histopatološki materijal iz 2010, 2013 i 2016 godine, nakon čega ona ostaje pri benignoj dijagnozi.

Foto:Privatna arhiva

„Godinu dana kasnije, 2017. godine, nakon predloga specijaliste ortopedije sa traumatologijom dr Aleksandra Đorđevića sa IOHB, insistiramo da profesorka proveri histopatološki materijal iz 2010, 2013 i 2016 godine, nakon čega ona ostaje pri benignoj dijagnozi. Ni u jednom trenutku ona nije konsultovala dodatno stručno mišljenje iako je 2013. promenila svoju inicijalnu benignu dijagnozu“, otkriva Aksić.

Foto:Privatna arhiva

Nakon toga dr Đorđević predlaže da porodica odnese HP materijal u Bolonju kako bi proverili dijagnozu jer je on bio siguran da se ne radi o benignoj bolesti.

Foto:Privatna arhiva

„Zbog toga u julu, 2017. godine zakazujemo pregled u Bolonji – klinika Rizzoli i odnosimo HP materijal, o svom trošku, pri čemu se, prilikom preuzimanja tkiva sa Instituta za patologiju, od Vladimira zahteva da potpiše da neće tražiti povratak novca od RFZO, obzirom na to da je Institut za patologiju referentna ustanova koja raspolaže stručnim kadrom i savremenom specijalizovanom opremom“, kaže Nemanja Aksić.

Foto:Privatna arhiva

Potom su iz Bolonje stigle najgore vesti. Ispostavilo se da je sve vreme reč o malignom tumoru.

Foto:Privatna arhiva

„Kada smo dobili vest iz Bolonje da se radi o malignom tumoru humerusa (low-grade osteosarcoma) i da je on bio prisutan i uzorcima iz 2010, 2013 i 2016 godine, tj. od početka bolesti, bili smo šokirani. Nismo mogli da poverujemo da redovna profesorka medicinskog fakulteta, inače šef katedre na MF, nije razlikovala benigni od malignog tumora. Na kraju se ispostavilo da je profesorka nakon 4. operacije, inkorporirala nalaz iz Bolonje i tada napisala da na osnovu izveštaja iz Bolonje smatra da se radi o malignom tumoru, čime je, nedvosmisleno, priznala svoje višegodišnje greške“, navodi naš sagovornik.

Vladimir je lečen na Banjici od 2010. godine, a 2018. mu je amputirana ruka.

 

 

Foto:Privatna arhiva

„Moj brat je lečen na Banjici – IOHB od 2010. godine (od njegove 21. godine) i sve do smrti je imao 10 teških operacija, pri čemu mu je 2018. godine amputirana ruka. Ne mogu da vam opišem u kojim mukama je preminuo, sve zahvaljujući pogrešnom, bezobzirnom i nesavesnom sedmogodišnjem lečenju dr Jelene Sopta. Preminuo je 2. juna 2019. godine u svojoj 30. godini života kao pacijent sa najvećom istorijom bolesti u istoriji IOHB. Ono što treba napomenuti, jeste da je moj brat imao niskomaligni osteosarkom, za koji je stopa izlečenja veoma visoka, literaturni podaci su 90-100%. Međutim zbog pogrešnog hirurških i onkoloških tretmana, tumor se dediferencirao u visokomaligni osteosarkom“, navodi Nemanja Aksić.

On tvrdi da se radi o doktorki koja, je i kod mnogih drugih pacijenata dala pogrešne dijagnoze.

Foto:Privatna arhiva

„Na žalost, radi se o doktorki koja je i kod drugih pacijenata dala pogrešne dijagnoze. I trenutno novinari rade na prikupljanju dokaza, obzirom da je kod dvoje maloletnih pacijenata postavila visokomalignu bolest, a ispostavilo se da se radi o benignoj bolesti nakon sto su stigli rezultati iz Bolonje od istog doktora, Marco Gambarotti-ja. Pri tome je pacijentima stigao poziv za hemoterapiju. Pacijenti masovno nose, o svom trošku HP materijal u Bolonju i Francusku. A sve to pritom nije nigde zavedeno u zdravstvenom sistemu, iako je prenošenje ljudskog tkiva veoma rizično preko granice, odnosno može se reći da se švercuje ljudskim materijalom“, navodi Aksić.

On tvrdi da je veliki problem u slučaju smrti njegovog brata to što je, kako on kaže, dotična doktorka politički zaštićena.

„Ono što je veliki problem jeste da je dotična doktorka Jelena Sopta, veoma politički zaštićena, što i ukazuju odgovori sudskih veštaka sudske medicine koje sam kontaktirao pre podnošenja krivične prijave. Dobio sam odgovore da oni neće da se zameraju doktorki, da se ona smatra  najboljim patologom u Srbiji, da je veoma bliska sa ženom ministra zdravlja itd. Samo je jedan veštak pristao da veštači i dostavio nam zaključak da je smrt nastupila prirodno kao posledica maligne bolesti. To je tragično, kako sudski veštaci koji se nalaze u pravosudnom sistemu izbegavaju da rade svoj posao. Interesantno je da na IOHB postoji patolog koji je u radnom odnosu i koga je IOHB slao na specijalizaciju, a koji ne radi posao patologa, već se i dalje angažuje dr Sopta sa Instituta za patologiju kao član Konzilijuma za sarkome i velike vizite na odeljenju za koštane tumore“, kaže naš sagovornik i napominje da je zdravstveni sistem u Srbiji urušen.

Foto:Privatna arhiva

„Želeo bih da napomenem da je zdravstveni sistem urušen u Srbiji. Nas su odbili i RFZO i BFMZ, pri čemu smo lečenje u Italiji i Zagrebu sami finansirali. Da ne pominjem da sam ja lično slao HP materijal u Ameriku na genetsko profilisanje kako bi smo dobili najpodobniju terapiju u tom trenutku. Nakon što smo dobili citostatik oni na konzilijumu nisu hteli da ga zavedu, kako ne bismo dobili povraćaj novca. To je apsurdno. Mogu samo da napomenem da smo u tom trenutku moja porodica i ja bili jedini koji leče našeg Vladu. Ne mogu da verujem da doktorka i dalje svesno nastavlja da radi posao, iako očigledno nije stručna za to. Ona se smatra jedinim stručnjakom u oblasti koštano-zglobno-mišićne patologije u Srbiji. Ovo je tragično imajući u vidu da je ova bolest pretežno zastupljena kod mladih i time nerazlikovanje benignih od malignih lezija, i obratno, direktno ugrožava život i dalje lečenje pacijenata“, navodi Nemanja Aksić.

Kaže da je osnovni problem u tome što pacijenti ovde veruju lekarima.

„Mnogi pacijenti ćute i veruju lekarima. Situacija gde ona postavi malignu dijagnozu pa se ispostavi suprotno, jednostavno se završava tako što porodica bude kivna par meseci i onda odustane jer se ipak sve završilo dobro sa benignom bolešću. U drugim situacijama, ljudi su previše skrhani bolom preminule osobe i jednostavno nemaju snage i materijalnih sredstava da isteraju pravdu do kraja. Naša je obaveza da pravdu isteramo do kraja i da sprečimo da budući pacijenti dobijaju pogrešne dijagnoze i time im direktno bude ugrožen život. Zbog toga smo podneli krivičnu prijavu protiv prof. dr Jelene Sopta o nesavesnom lečenju sa smrtnim ishodom, pri čemu je interesantno da je predmet već prebačen sa Višeg javnog tužilaštva u Osnovno javno tužilaštvo, a da nas niko o tome nije obavestio“, kaže on za kraj ovog razgovora.

Redakcija Nova.rs pokušala je da stupi u kontakt sa doktorkom Jelenom Soptom, međutim, na Institutu za patologiju Medicinskog fakulteta saopšteno nam je da je na odmoru i da nema načina da je sada kontaktiramo. U međuvremenu smo saznali da je pomenuta profesorka zakazala ispite za 30. jun.

***

Pratite nas i na društvenim mrežama:

Facebook

Twitter

Instagram

 

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare