Foto: Nova.rs, N1, Promo/Beoinfo

Gradska vlast, na čelu Aleksandrom Šapićem, novim rebalansom budžeta obezbediće dodatna sredstva za izgradnju gondole na Kalemegdanu. U predlogu rebalansa budžeta tokom 2023. godine će za gondolu biti izdvojeno skromnih 200.000 dinara, dok će u 2024. za taj projekat koji uništava kulturnu i istorijsku baštinu biti uloženo 420 miliona dinara.

Danas počinje sednica gradskog parlamenta na kojoj će se odlučivati, između ostalog, i o budžetu, pa samim tim i o gondoli. Praktično nema prepreke za usvajanje rebalansa budžeta je koji će, gotovo izvesno, podržati skupštinska većina u Beogradu, koju čine SNS i SPS.

Sa druge strane, struka je saglasna u oceni da je gondola štetna, da se uništava identitet, duh i kultura jednog dela grada, ali da vlast ne mari previše za to.

Čim su prethodna gradska vlast i glavni urbanista Marko Stojčić najavili početak izgradnje žičare na Kalemegdanu, stručna i šira javnost izrazili su negodovanje, nakon čega se sa projektom privremeno zastalo.

Andreja Mladenović i Marko Stojčić Foto: Vesna Lalić/Nova.rs

Gradnju gondole na Beogradskoj tvrđavi usporila je i odluka Suda o realizaciji projekta, ali uprkos pritisku građana, gondola nije stavljena ad acta.

Dokaz da je vlast rešena da konačno završi dugo najavljivani projekat jeste predlog rebalansa budžeta koji će u sredu biti usvojen na Skupštini Grada. U nacrtu, odnosno predlogu budžeta koji će odbornici usvojiti nalaze se i velika izdvajanja za gradnju gondole. Za projekat koji se „provlačio“ iz rebalansa u rebalans iduće godine iz kase izdvojićemo 200.000 dinara, dok će 2024. godine iz iste kase biti investirano 420 miliona dinara za gradnju žičare.

Naučna saradnica sa Instituta za filozofiju i društvenu teoriju Sanja Iguman kaže za „Novu“ da bi izgradnjom gondole nesumnjivo bio ugrožen identitet i pejzaž oko Kalemegdana, odnosno Beogradske tvrđave.

„U pitanju je projekat koji je višestruko štetan za Beograd i celu tvrđavu. Izgradnja gondole bi nepovratno uništila strukturu Beogradske tvrđave koja se nalazi na listi zaštite Unesko. Takva vrsta intervencija jednostavno nije dozvoljena jer bi bio urušio identitet i pejzaž starog dela grada. Dodatno, ne smemo zaboraviti da je čitav projekat urađen bez prethodno obavljene studije kojom bi se utvrdilo da li ima potrebe za ovakvim idejama“, podvlači naša sagovornica.

Ona podseća da je prethodna vlast projekat pravdala smanjenjem gužve u Beogradu, što je prema rečima naše sagovornice „apsurdno“.

„Čuli smo i tumačenja da se gondola gradi zbog povećanja turističke ponude što je još više apsurdno. Svaki stručnjak će vam reći da je ideja za razvoj grada da se ide ka decentralizaciji, a ne da se razvijaju oni najrazvijeniji centralni delovi poput Kalemegdana. Još jednom ponavljam, u pitanju je apsolutno štetan projekat koji je imao i određenih zakonskih problema“, naglašava naučna saradnica.

Iguman napominje da je Srbija još 2011. potpisala Konvenciju o pejzažu kojom je stavila do znanja da da vodi računa o značaju pejzaža, ali da definitivno nije pokazala adekvatnu primenu ovog dokumenta.

Naučna saradnica podseća na primer K-distrikta, stambeno-poslovnog kompleksa na Dorćolu, gde je već dovoljno uništen pejzaž.

Profesorka Arhitektonskog i Geografskog fakulteta u penziji Ksenija Petovar kaže da vlast treba da ostavi na miru spomenik koje su prethodne generacija izgradile, te da postoje soliteri i Beograd na vodi gde mogu da se „igraju“ sa različitim infrastrukturnim projektima.

Ksenija Petovar Foto: Foto: medija centar beograd

„Ako mi držimo do Kalemegdana kao do lanjskog snega, onda neka grade gondolu. Tragično je da Grad izdvaja novac za takve luksuzne projekte, dok uporedo 50 odsto opština nema adekvatan javni prevoz.

Foto: Shutterstock

Dok deca idu peške u školu, mi gradimo nešto nakaradno na Tvrđavi. Meni to liči na onu izjavu Marije Antoanete o kolačima“, ilustrativno priča naša sagovornica.

Ona kaže da je u pitanju sramotan projekat koji opstaje iz godine u godinu.

„Zbog čega stavljati nekakve mašnice na spomenike kulture koji su opstajali vekovima. Pustimo ih da govore o jednom vremenu, da svedoče o epohama koje su nam prethodile. To neka ostave na miru, a slobodno mogu da se igraju na novim soliterama i Beogradom na vodi. Neke prethodne generaciju su to stvorile, a njihov pečat zaista nije neophodan na jednom spomeniku kulture poput Kalemegdana“, zaključuje naša sagovornica.

Bonus video: Gradonačelnik Šapić je malo nervozan – Optužio novinara N1 da laže i da je nepristojan

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare