Različite vrste internet prevara, čini se, sve su češće. Penzioner Ratko S. jedan je od ljudi koji su umalo postali žrtva prevare, ovog puta preko Fejsbuka. Njemu je, naime, ovih dana stigla poruka od misteriozne žene iz Turske koja mu je ponudila ogromnu količinu novca. Ovo je, inače, popularan oblik prevare, a kada se žrtve "upecaju" i kažu da žele novac, prevaranti im traže lične podatke. Tada kreće pakao, jer se sa računa žrtve skida novac, a postoji rizik i od krađe identiteta, jer su prevarantima na raspolaganju svi lični podaci.
Penzioner Ratko S. dobio je Fejbuk poruku od turske državljanke, navodno bankarske službenice, koja mu nudi veliku količinu novca.
Kako se navodi na samom početku poruke, turska bankarka tražila je čoveka koji se preziva isto kao i ovaj umalo prevareni penzioner.
“Kad sam vidio tvoj profil na Facebooku odlučio sam te dodati i napisati ti ovu poruku da vidimo kako najbolje možemo pomoći jedni drugima. Ja sam gospođa Füsun Tümsavaş, bankarski službenik ovdje u Istanbulu, Turska, u ISBANKASI. Vjerujem da je Božja želja da sada naiđem na tebe. Imam važnu poslovnu raspravu koju želim podijeliti s vama, a vjerujem da će vas zanimati jer je u vezi s vašim prezimenom/nacionalnošću i od toga ćete imati koristi”, navodi se u poruci.
Kako se dalje navodi, pokojni Adrian S, državljanin Srbije koji je bio “u poslu sa zlatom” u Istanbulu, imao je oročeni depozit u banci, i to još 2007. godine na 108 meseci, u vrednosti od 9,5 miliona američkih dolara.
“Datum dospijeća ovog depozita bio je prošle godine. Adrian Spaic, bio je među žrtvama smrti u pandemiji Covid19 30. aprila 2020. godine u pokrajini Ankara u Turskoj. Uprava moje banke još ne zna za njegovu smrt, znao sam za to jer sam bio njegov službenik za račune”, navodi se u poruci.
PROČITAJTE JOŠ
Preminuli Adrian, navodno, nije spomenuo nijednog naslednika kada je otvarao račun, a nije bio oženjen, niti je bankarka pronašla nekog rođaka.
“Prošli tjedan moja uprava banke održala je sastanak za vježbu provjere banke kako bi se uočili neaktivni i napušteni depozitni računi. Znam da će se to dogoditi i zato sam tražio način da riješim situaciju jer ako direktor moje banke otkrije njegovu smrt, banka će preusmjeriti sredstva svojim glavnim direktorima da ih podijele. Tako da ne želim da se to dogodi”, navodi se dalje u poruci.
“Zato sam bio sretan kad sam vidio tvoje podatke. Sada tražim vašu suradnju da vas predstavim kao najbližeg rođaka/nasljednika računa budući da imate isto prezime i isto državljanstvo kao i on, a sjedište moje banke će vam uz moju pomoć pustiti račun. Nema uključenog rizika; transakcija će biti izvršena prema legitimnom dogovoru koji će vas zaštititi od bilo kakvog kršenja zakona. Bolje je da tražimo novac nego da dopuštamo direktorima banke da ga preusmjere i dijele među sobom. Nisam pohlepna osoba, stoga predlažem da podijelimo sredstva, 50/50% za vas i mene”, dodaje se.
Na kraju, ova navodna bankarka kaže Ratku S. da joj javi svoje mišljenje o ovome i moli ga da ove informacije smatra poverljivima. Dodaje i da će mu dati više pojedinosti kada dobije odgovor.
Penzioner koji se javio redakciji portala Nova.rs i prosledio nam ovu poruku kaže da je ovaj profil odmah blokirao, ali da je istu poruku primio i njegov prijatelj iz Niša.
Ova prevara nije nova, a pokušaji “vrbovanja” dešavali su se i u Srbiji, a neki građani su ovako zaista i ostali bez novca.
Ovaj slučaj, ali i prethodni ovakvi, neodoljivo podsećaju na takozvanu nigerijsku prevaru. Inače, to je metoda prevare koja počinje elektronskom porukom, koja je osmišljena da izgleda kao da je namerno poslata upravo primaocu i uglavnom počinje ubeđivanjem, baš kao i u ovom primeru, a uvek se pominje imovina lica koja su preminula. Reč je o prevarama zahvaljujući kojima žrtve mogu da ostanu bez novca, ali jedna od posledica je i krađa identiteta, na osnovu ličnih podataka koje žrtva pošalje prevarantima.
Žrtve prevare treba da snose navodne troškove otvaranja određenih računa, da plate takse i poreze, provizije na transfere novca ili da uplate depozite.
Do i-mejl adresa prevaranti dolaze na dva načina: sakupljanjem sa internet sajtova institucija i kompanija ili kupovinom liste adresa od hakera na „dark vebu“.
Inače, ova prevara se naziva još i „Prevara 419“, a naziv je dobila po članu 419. nigerijskog Krivičnog zakona, koji zapravo definiše krivično delo prevare.
Prema podacima Tužilaštva za visokotehnološki kriminal, prvi slučaj ovog oblika prevare u Srbiji je prijavljen 2009. godine. Tada je jedan građanin ostao bez 2.500 dolara.
BONUS VIDEO Šta ako nasednemo na SMS prevaru i kako im stati na put?
Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare