Foto: Shutterstock

Inicijalni testovi iz bazičnih predmeta koje srpski učenici rade na početku svake školske godine, pokazuju da su znanja iz prethodnog razreda, za nijansu slabija od zaključene ocene, saznaje naš portal u razgovoru sa nastavnicima iz nekoliko srpskih škola. Na testu iz srpskog jezika, učenici su uglavnom "kiksnuli" na pravopisu i razumevanju pročitanog teksta, dok su im kod matematike, najviše muke zadavale geometrijske formule.

Inicijalni testovi, u najkraćem opisu, trebalo bi da „izmere“ znanje učenika stečeno u prethodnoj školskoj godini, a nastavnicima i profesorima budu putokaz, na koje gradivo treba da se vrate i obnove sa svojim učenicima.

Najveći fokus je na matematici i srpskom jeziku, odnosno najznačajnijim predmetima koji su srpskim učenicima potrebni za polaganje završnog ispita.

đaci, srednjoškolci, tinejdžeri, učenici, srednja škola, maske, maska

Foto: ShutterstockPrema saznanjima našeg portala, učenici su iz ovih predmeta ‘‘malo podbacili‘‘, a profesori sa kojima smo razgovarali, kažu da situacija nije alarmantna, te da su rezultati slabiji ‘‘za ocenu ili pola ocene‘‘, u odnosu na zaključnu na kraju prošle školske godine.

Najviše grešaka, učenici su pravili na pitanjima iz pravopisa, kaže za Nova.rs Jasmina Stanković, profesorka srpskog jezika u jednoj beogradskoj osnovnoj školi.

Prema njenim rečima, učenici najviše greše kod pisanja negacije glagola i upotrebe slova ‘‘j‘‘, te objašnjava, da to slovo izostavljaju tamo gde treba, a pišu ga gde ne treba da bude.

‘‘To imamo u primerima da učenici, umesto ‘koji‘, pišu ‘koi‘‘, zatim ‘istoriski‘ umesto ‘istorijski‘, ili ‘bijo‘ umesto ‘bio‘. Ali, toga je uvek bilo i mi se kod svake generacije iznova trudimo da iz škole izađu sa elementarnim znanjem‘‘, kaže profesorka Stanković.

Ona kaže i da je u poslednje vreme ‘‘masovna pojava‘‘, da deca koriste pravila iz engleskog jezika, pa je primetila da njeni učenici, na primer, naslov neke knjige pišu tako, što svaku reč u nazivu dela, počinju velikim slovom.

‘‘To nam govori da deca mnogo vremena provode na internetu, gledaju naslove filmova na engleskom i naslove drugih sadržaja na televiziji. To u engleskom naravno nije pogrešno, ali su oni to preslikali na srpski jezik. Takođe, oni stalno koriste mobilne telefone i u svakodnevnoj prepisci putem telefona ne osećaju potrebu da pišu pravopisno ispravno i onda se te greške iz njihove komunikacije prenose i u školu‘‘, istakla je profesorka Stanković.

Dodaje i da je negacija glagola ‘‘stara boljka‘‘ učenika, pa se, kako kaže, nastavnici svim metodama služe, da deci ‘‘utuve‘‘ da se ‘‘ne znam‘‘ piše odvojeno.

‘‘Takve greške iritiraju sve nas koji predajemo srpski. Đaci koji imaju peticu, tu nikada ne greše, ali oni sa trojkama i slabiji, često greše kod negacije glagola. Ovo je samo jedan od primera, a nama je pioritet da deca budu pravopisno opismenjena za život, to je najvažnije što moraju da ponesu iz osnovne škole‘‘, zaključila je Stanković.

Sa njom se slaže i koleginica Marija Đorđević, profesorka srpskog u kragujevačkoj Osnovnoj školi ‘‘21.oktobar‘‘.

‘‘Ne moraju deca da znaju, recimo polusloženice, ili druge stvari iz naprednog nivoa pravopisa, ali moraju da pokažu znanje na osnovnom nivou. Dakle, negacija glagola, upotreba velikog slova, to su bazična i funkcionalna znanja koja moraju da imaju, da bi sutra pravilno mogli da popune neki formular‘‘, kaže Marija.

Ona ističe da su učenici u njenoj školi inicijalni test uradili na zadovoljavajućem nivou, te da je, kako kaže, na samom početku školske, očekivan malo slabiji prosek od zaklučnih ocena, jer su deca tokom letnjeg raspusta imala pauzu u učenju.

‘‘Proces zaboravljanja je intenzivniji od prcesa pamćenja i potpuno je prirodno da su deca zaboravila gradivo. Inicijalni testovi su nam indikator da deca uče kampanjski, odnosno da nauče za test i da posle, to naučeno zaborave. Zbog toga je ovakva provera i dobra, jer mi možemo iz učenika da izvučemo bazična znanja i da na osnovu onoga što su slabije savladali, kroz dopunsku nastavu, kasnije obnavljamo gradivo‘‘, kaže profesorka Đorđević.

Polazak u školu Foto:Nemanja Jovanović/Nova.rs

Prema njenim rečma, najznačajni je kontinuitet u gradivu, odnosno da deca nadograđuju svoje znanje iz prethodne godine, te se ona, kako objašnjava, kroz dopunsku nastavu uvek vraća na ‘‘važne lekcije‘‘.

Marija primećuje i da učenicima na inicijalnom, ali i završnom testu na kraju osmog razreda, nije samo gramatika problem, već da sve više imaju poteškoće u zadacima, u kojima se od njih traže veštine čitanja i razumevanje pročitanog književnog dela.

‘‘Ti zadaci zahtevaju veliku koncentraciju učenika. Odgovor se obično krije u samom tekstu, ali ako učenik ne razume šta se od njega traži, onda mu ne vredi ni da sto puta pročita tekst. Zbog toga je u našoj školi prioritet da sa decom razvijamo te veštine čitanja i razumevanja. Razumevanje je osnov znanja, a učenje bez razumevanja je slepa reprodukcija informacija, ili što bi se narodski reklo, samo buksanje‘‘, zaključila je profesorka Marija.

Za matematiku je neophodan kontinuitet u učenju

Uz matematiku uglavnom ide i opis da je to ‘‘bauk‘‘ predmet, ali u kragujevačkoj školi ‘‘21.oktobar‘‘ saznajemo da su učenici dobro uradili inicijalni test, uz minimalna odstupanja od završnih ocena, te da su pokazali zadovoljavajuće znanje iz osnovnih oblasti.

Profesori napominju da pitanja na inicijalnim testovima nisu u rangu zadataka sa tekmičenja, već da im je cilj da vide šta su deca zapamtila iz prethodne školske godine.

‘‘Važno je da znaju prioritet računskih operacija, izračnavanje nepoznate i osnovne geometrijske formule.

Najčešće su pravili greške u dužim izrazima i u nekim geometrijskim formulama koje se ne koriste često i koje se brzo zaboravljaju. Gradivo koje nisu najbolje savladali, kasnije obnavljamo kroz dopunsku nastavu‘‘, kaže Dragana Tvrdišić, profesorka matematike koja predaje učenicima šestog i sedmog razreda.

Poredeći sadašnje generacije sa učenicima koji su isto gradivo učili pre izbijanja pandemije, ona kaže da su na inicijalnom testu odstupanja bila minimalna i ističe da su rezultati individualni, te da je uvek u odeljenjima bilo dece koja uče i onih kojima je potrebna dodatna podrška.


Inicijalni testovi obavezni, ali su internog karaktera

Na inicijalnim testovima učenici ne dobijaju ocene, već se njihovo znanje rangira bodovima ili ‘‘smajlićima‘‘.

Danijela Raletić, direktorka Osnovne škole ‘‘21. oktobar‘‘ iz Kragujevca, za naš portal objašnjava da rezultati inicijalnih testova ‘‘ne idu na dalju analizu na nivou zemlje‘‘, već ostaju u školama i služe stručnim većima da naprave plan prema kojem će se raditi u tekućoj godini.

‘‘Nama su inicijalni testovi merilo savladanog gradiva. Na osnovu toga dalje planiramo šla će od gradiva da se uradi ponovo, šta kroz dodatnu nastavu i šta može da se obnovi kroz neku srodnu oblast.

Ti testovi su interna stvar na nivou svake škole i ta procena učeničkih postgnuća ostaje u školi, a na nama je dalje da im nadokandimo ono što nisu najbolje savladali‘‘, kaže direktorka škole i ističe da ne postoji objedinjeno rangiranje inicijalnih testova na nivou cele zemlje, te da se situacija razlikuje od škole do škole.

Ona napominje i da rezultati njihovih učenika ne mogu da budu merilo znanja svih srpskih đaka, jer je kako kaže, škola ‘‘21. oktobar‘‘, ‘‘digitalna škola‘‘ sa savremenom opremom, koja je u velikoj meri pomogla da učenici gotovo neometano imaju kvalitetnu onlajn nastavu tokom pandemije koronavirusa.

Ipak, na kraju dodaje, da su i pored napredne tehnologije, učenici pokazali blagi pad na inicijalnom testu, uz objašnjenje ‘‘da je to jednostavno tako‘‘.

‘‘Najveći problem je uvek bio, što se ti testovi ne ocenjuju i deca ih rade olako, bez neke posebne pripreme. Deca su navikla da uče za ocenu, pa su ovi pokazatelji sa inicijalnih testova uvek malo lošiji, nego što je zapravo njihovo znanje. Ukoliko bi se malo pripremali i obnovili gradivo, rezultati bi bili mnogo bolji‘‘, zaključila je drektorka Raletić.

BONUS VIDEO: Hoće li mere štednje uči u vrtiće i u škole?

Pratite nas i na društvenim mrežama:

Facebook

Twitter

Instagram

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare