Naordna banka Srbije (NBS) objavila je “ohrabrujuće” podatke – prvi put od septembra 2020. godine, cene su pale. Međutim, cene su i dalje drastično više nego pre godinu dana, pa prosečna inflacija iznosi 12,5 odsto. Na njeno slabljene uticao je pad cena pojedinih namirnica. Ipak, i te namirnice koje su za mesec dana pojeftinile, u prethodnih godinu dana toliko su poskupele, da su i pored smanjenja cena - preskupe. Crni luk je za godinu dana poskupeo za 183 posto - dovoljno da rasprši sve statitičke bajke o pojeftinjenju na mesečnom nivou.

Centralna banka saopštila je da podaci Republičkog zavoda za statistiku pokazuju da u julu, po prvi put još od septembra 2020. godine, mesečni rast cena izostao.

I ne samo da je izostao rast – neke cene su i pale. Iz NBS su istakli da su potrošačke cene u proseku snižene za 0,1 odsto, prvenstveno zahvaljujući nižim cenama svežeg voća i povrća, a u manjoj meri i pojedinih osnovnih životnih namirnica, pout mesa, ulja i hleba.

Druga strana medalje ipak govori da je međugodišnja inflacija, dakle od jula 2022. do jula 2023. godine, iznosila 12,5 odsto. U praksi, to znači da su cene porasle za 12,5 odsto za godinu dana. Dakle, jasno je da neznatno pojeftinjenje nije mnogo uticalo na poboljšanje životnog standarda potrošača u Srbiji, jer su cene svakako na previsokom nivou.

PROČITAJTE JOŠ

Kako bismo proverili da li usporavanje inflacije potrošači uopšte i osete, uporedili smo cene voća, povrća, mesa, ulja i hleba u junu i julu, jer su upravo u tom periodu, prema navodima nadležnih institucija, cene ovih proizvoda pale.

Voće i povrće

Kilogram crnog luka u junu koštao je 170 dinara. U julu smo isti proizvod, u istoj prodavnici, pazarili po istoj ceni. Samo godinu dana, ovo je bila namirnica koja je mogla da se kupi za 60 dinara po kilogramu. To je godišnje poskupljenje od 183 posto.

Što se tiče krompira, njegova cena u junu je bila 160 dinara po kilogramu, a mesec dana kasnije 130, što ipak jeste pojeftinjenje. Međutim, u julu prošle godine, cena ovog proizvoda bila je 95 dinara, te se akutelne cene nisu ni blizu tog nivoa.

Foto: Dunja Mrić/Nova.rs

Kada su u pitanju jabuke, kilogram ovog voća je u junu koštao 110, a julu 120, što znači da ovaj proizvod ne da nije pojeftinio, nego je čak poskupeo.

Meso

Kada je u pitanju meso, primera radi svinjski but, junska cena bila je 860 dinara po kilogramu. Mesec dana kasnije, cena je bila 850 dinara. Dakle, pojeftinjenje je jedva primetno, ali je tu.

Foto:Andrija Lazarević/Nova.rs

U julu 2022, tačno godinu dana ranije, ova vrsta mesa koštala je 709 dinara, što znači da je ovo samo jedan u nizu proizvoda koji treba drastično da pojeftini da bi bio makar blizu prošlogodišnjoj ceni.

Kilogram junećeg buta u junu je mogao da se kupi za 1.400 dinara.

Foto: Dunja Mrić/Nova.rs

Mesec dana kasnije, njegova cena bila je 1.350 dinara.

Pre tačno godinu dana, juneći but je, kao i skoro sve namirnice, bio jeftiniji i tada je koštao 1.300 dinara po kilogramu.

Pileći file od februara nije menjo cenu, i od tada kilogram košta 820 dinara.

Foto:Andrija Lazarević/Nova.rs

Međutim, pre tačno godinu dana, cena je bila 790 dinara.

Još jedna vrsta pilećeg mesa, krilca, nije menjala cenu.

Tako je kilogram i junu, kao i julu, koštao 380 dinara.

Šta je sa uljem i hlebom?

Cena suncokretovog ulja u pakovanju od jednog litra dugo je bila ograničena.

Foto: Dunja Marić/Nova.rs

Tako je pre godinu dana ovaj proizvod koštao najviše 200, a nekoliko meseci kasnije 220 dinara.

U junu, nakon odmrzavanja, cena ovog proizvoda „pala“ je na 190 dinara, a ulje istog proizvoađača zadržalo je ovu cenu i u julu.

Foto:Andrija Lazarević/Nova.rs

Beli hleb „sava“ jedan je od prozvoda čija je cena još uvek pod kontrolom države.

U junu je, doduše, vekna pojeftinila sa 57 na 54 dinara, što je cena po kojoj se ovaj proizvod i dalje prodaje.

Međutim, tačno godinu dana ranije, potrošači su veknu kupovali za 49 dinara.

Cene i dalje previsoke

Iako neke cene zaista jesu smanjene u periodu od pomenutih mesec dana, jasno je da je situacija daleko od idealne. Gotovo svi proizvodi i dalje su skuplji nego pre tačno godinu dana, iako inflacija zvanično slabi.

Foto: Nova

Razlog za to je činjenica da u potrošačku korpu na osnovu koje se obračunava inflacija spada više od 500 proizvoda. Tako su neki poskupeli više, neki manje, ali oni najosnovniji su već odavno „šampioni“ na listi poskupljenja.

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare