Foto: Shutterstock

Cene većine proizvoda koji se najčešće pazare u tri velika trgovinska lanca rasle su neuporedivo brže od primanja stanovništva, konstatuje nedeljnik NIN u upravo objavljenom istraživanju.

Plate i penzije su za dve godine porasle za 28-28 odsto, a korpa sa stotinu najprodavanijih proizvoda u jednom trgovinskom lancu je poskupela za 48,2 odsto, navodi NIN.

NIN je podatke o cenama proizvoda koje građani Srbije najčešće kupuju prikupio iz tri velika trgovinska lanca.

„Istraživanje je pokazalo da se za prosečnu platu i penziju u maju 2023. u prodavnicama moglo pazariti za skoro petinu manje istih proizvoda nego u maju 2021“, navodi Milan Ćulibrk, glavni i odgovorni urednik NIN u tekstu objavljenom u novom broju ovog nedeljnika.

Kada se rast prosečnih plata i prosečnih penzija uporedi sa zvaničnim rastom cena – od 10,4 odsto između maja 2021. i 2022 i još 14,8 odsto za narednih 12 meseci, moglo bi se zaključiti da plate i penzije rastu brže od cena, ili da bar ne zaostaju za njima.

„Đavo se, međutim, krije u detaljima, jer su znatno više od proseka poskupeli upravo artikli koje građani najviše pazare“, navodi NIN.

Cene hrane su, podseća magazin, u poslednja 24 meseca povećane najpre za 16,2, a potom za još 24,5 odsto – ukupno 44,7 odsto.

PROČITAJTE JOŠ

„Za većinu građana koji lavovski deo primanja koriste za zadovoljenje osnovnih životnih potreba – to je prava mera inflacije“, podseća NIN.

Pada standard, pa pada i promet u trgovinama.

Prema zvaničnoj statistici, podseća NIN, promet robe u trgovini na malo u stalnim cenama u maju ove godine bio je za 6,2 odsto manji nego u maju prošle godine.

Za manju platu moglo više robe
„Ovo NIN-ovo istraživanje pokazalo je da se za prosečnu aprilsku platu u maju 2021, koja je tada bila za 17.821 dinar manja nego sada, u jednom trgovinskom lancu moglo kupiti 928 kilograma crnog luka, a 2023. godine nije moglo da se kupi ni 460 kilograma luka. Pre dve godine u toj trgovini sa prosečnom platom moglo je da se pazari 1.082 kilograma crvenog krompira, a ove godine jedvna 552 kilograma“, navodi NIN.

Tada je od prosečne plate moglo da se kupi 185,6 kilograma kačkavalja, sada 118 kilograma, pre dve godine moglo je da se kupi 499 pakovanja od litar i po svežeg mleka, sada samo 376 pakovanja, tada 118 kilograma svinjskog buta bez kostiju, sada plata nije dovoljna ni za 82 kilograma.

Pre samo dve godine moglo je da se kupi 101 litar jogurta više nego što može sada – 541 naspram 436 litara.

„Od 100 najprodavanijih artikala u maju ove godine, u protekle dve godine, cene čak 73 proizvoda su rasle brže od prosečne plate i penzije. Uz to, cene još 17 artikala uglavnom piva i bezalkoholnih pića, rasle su tik nešto sporije od zarada, u rasponu od 20 do 27 odsto, dok su značajno manje od primanja građana povećane samo cene dve vrste voća – jabuka (10 odsto) i mandarina (4,8 odsto). Sa druge strane, čak šest proizvoda – četiri vrste povrća, sveži kvasac i kačkavalj – poskupelo je u poslednja 24 meseca za više od 100 odsto“, navodi NIN.

Cena hrane u Srbiji, podseća NIN, rastu brže od većine drugih proizvoda.

„A da su građani počeli da štede i na hrani svedoči i podatak da je u trgovinama na malo u maju u stalnim cenama prodaja hrane, pića i duvana bila za čak 7,6 odsto manja nego 12 meseci ranije. I to može da se smatra direktnom posledicom prekomernog poskupljenja osnovnih životnih namirnica. Ono što takođe pada u oči je da se to dešava baš u vreme kada cene hrane u svetu padaju“, ukazuje NIN.

Detaljne liste rasta cena po trgovinama pročitajte u nedeljniku NIN.

Najveća poskupljenja maj 2021 – maj 2023.

Trgovinski lanac A: 

Crni luk 157,1%

Krompir crveni 150%

Šargarepa 122,2%

Krompir beli  116,7%

Sveži kvasac 103,8%

Trgovinski lanac B: 

Luk crni 350,1%

Krompir mladi beli 142,9%

Limun 100%

Krastavac 80%

Šećer kristal 70,7%

Trgovinski lanac C:

Paradajz 81,7%

Beli krompir 79,7%

Svinjski but bk 77%

Svinjska plećka 76%

Šećer kristal 60%

***

BONUS VIDEO: Aleksa Dokić i Jovan Ristić: Zašto su srpski proizvodi jeftiniji u Bosni i Hercegovini?

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Ostavi prvi komentar