Vladica Popović i Šekularac
Foto: Pedja Milosavljevic / STARSPORT

Vest da je Vladica Popović izgubio životnu bitku u 86. godini rastužila je sve ljubitelje fudbala na našim prostorima, a posebno zvezdaški deo javnosti kojem je doneo veliku radost 1991. godine.

Fudbalska legenda koja je u utorak otišla na večni počinak ostavila je zapažen trag u Ljutice Bogdana kako tokom igračkih dana tako i potom sa trenerske klupe sa koje je Crvenu zvezdu predvodio do titule prvaka sveta 1991. godine u Tokiju.

PROČITAJTE JOŠ

Popović je kormilo crveno-belih preuzeo u sezoni 1991/92 nasledivši Ljupka Petrovića, a 8. decembra 1991. godine postao je deo istorije Zvezde i srpskog fudbala osvojivši titulu svetskog prvaka. Nekadašnji vezni fudbaler sa trenerske klupe vodio je crveno-bele do pobede nad čileanskim Kolo Kolom.

Crvena zvezda je do slavlja rezultatom 3:0 stigla pogocima Jugovića u 19. i 58. i Pančeva u 72. minutu, a Popović je u decembru prošle godine otkrio da sanja da neko sa Zvezdom ponovi uspeh koji su ostvarili Ljupko Petrović i on.

„Samo je Jugoslavija mogla napraviti onakvu generaciju Crvene zvezde. Nažalost, ja neću doživeti da Zvezda ponovo bude prvak Evrope i sveta, ali vam iskreno želim da vi to vidite još barem jednom u životu. Voleo bih da neko uskoro ponovi moj i uspeh Ljupka Petrovića, ali sa svoje 84 godine nisam optimista“, rekao je prošle godine Popović u razgovoru za Danas.

Čuveni fudbalski radnik priznao je tad da privatanje trenerske palice u Zvezdi ne smatra ni za hrabrost ni za ludost, kao i da se nije premišljao nakon što mu je ponuđena odgovorna pozicija.

„Pritisak je bio ogroman, naročito što smo mesec dana pre toga ispustili Super kup Evrope protiv Mančester junajteda. Tada su se u Super kupu igrale dve utakmice, ali je UEFA zbog sankcija i svega odlučila da se odigra samo jedan meč, i to samo na ‘Old Trafordu’. Bili smo odlični na toj utakmici, imali smo šanse, a golman Zvonko Milojević čak je odbranio penal Marku Hjuzu. Međutim, nismo izdržali kasnije i primili smo gol sredinom drugog poluvremena. U Tokiju se igralo mesec dana kasnije i bilo mi je jasno da ta šansa ne sme da se propusti. Nije mi niko iz uprave ništa pričao, nije ni morao. I ja i igrači smo znali da od moguća tri jedan međunarodni pehar moramo doneti u Beograd. Bio sam prema igračima dosta strog tih dana, tražio sam čeličnu disciplinu. Hteo sam da shvate da je to sad ili nikad i da ko zna kada će im se ukazati šansa da igraju neko novo takvo finale“, otkrio je Popović koji je u završnici sezone mandat ukrasio državnom krunom.

Pratite nas i na društvenim mrežama:

Facebook

Twitter

Instagram

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare