Mikroplastika je danas svuda – u vazduhu koji udišemo, u morima i rekama, u utrobama raznih morskih bića, pa čak i unutar biljaka koje rastu na poljima. I ne samo to, mikroplastika je prisutna i u ljudskom organizmu: pronađena je u krvi, nakuplja se u mozgu, a otkrivena je čak i u testisima.
Verovatno više i ne iznenađuje podatak da je jedan od ključnih načina na koji mikroplastika ulazi u naše telo – tečnost koju svakodnevno pijemo. Prethodna istraživanja pokazala su da se ona nalazi u vodi iz česme, kao i u flaširanoj vodi, ali novo istraživanje otkriva da topli napici mogu biti još veći izvor mikroplastike nego što se do sada mislilo, prenosi N1info.hr.
Studija, za koju se veruje da je prva takve vrste, pokazala je da su najveće koncentracije mikroplastike pronađene upravo u vrućem čaju i kafi.
Iako su testirani i ledeni čaj i kafa, pronađene su znatno manje količine, što sugeriše da visoke temperature i postupci pripreme toplih napitaka značajno doprinose nivoima mikroplastike koji završavaju u konačnom proizvodu.
Tim je ispitao ukupno 31 vrstu pića popularnih britanskih marki, kupljenih u supermarketima i kafićima tokom 2024. godine. U analizu su bili uključeni vruća i ledena kafa, vrući i ledeni čaj, voćni sokovi, energetska pića i gazirani napici.
Uzorci su filtrirani, a broj čestica mikroplastike određen je mikroskopskom analizom. Dok su hladni napici odmah filtrirani, topli su hlađeni 30 minuta pre ispitivanja.
Rezultati su pokazali da je vrući čaj poslužen u jednokratnim čašama sadržao najviše mikroplastike – prosečno 22 čestice po šolji, u poređenju sa 14 čestica u čaju posluženom u staklenim šoljama. Posebno su problematične bile skuplje kesice čaja jer su otpuštale između 24 i 30 čestica po šolji.
Slično tome, istraživački tim zaključio je da „materijal jednokratnih čaša snažno upućuje na to da je glavni izvor mikroplastike u uzorcima vruće kafe“.
Kako bi osigurali preciznije poređenje, naučnici su rezultate izrazili u česticama mikroplastike po litru:
• Vrući čaj: 49 – 81 MP po litru
• Vruća kafa: 29 – 57 MP po litru
• Ledeni čaj: 24 – 38 MP po litru
• Ledena kafa: 31 – 43 MP po litru
• Voćni sokovi: 19 – 41 MP po litru
• Energetska pića: 14 – 36 MP po litru
• Gazirani napici: 13 – 21 MP po litru
Autori naglašavaju da njihova studija „prvi put dokazuje da procena rizika zasnovana isključivo na vodi za piće može značajno da potceni stvarnu izloženost mikroplastici“.
Isti istraživački tim je 2024. godine objavio studiju u kojoj je prosečna koncentracija mikroplastike u vodi iz česme (24 – 56 čestica po litru) bila „statistički nerazlučiva“ od one u flaširanoj vodi (26 – 48 čestica po litru).
Profesor Mohamed Abdalah sa Univerziteta u Birmingemu, jedan od glavnih autora novog istraživanja, izjavio je:
„Primetili smo da se većina istraživanja u oblasti mikroplastike fokusira na pijaću vodu – iz česme ili flaširanu – a i sami smo objavili rad o vodi u Ujedinjenom Kraljevstvu. Ali jasno je da ljudi ne piju samo vodu tokom dana, već konzumiraju i čaj, kafu, sokove…“
„Pronašli smo mikroplastiku u svim hladnim i toplim napicima koje smo analizirali. To je prilično alarmantno i sa naučnog stanovišta sugeriše da se fokus ne bi smeo ograničiti isključivo na vodu, već da istraživanja treba da budu sveobuhvatnija, jer su i drugi izvori značajni.“
„Svakog jutra ljudi konzumiraju milione šoljica čaja i kafe, i upravo to je razlog zbog kojeg bi ovakva istraživanja trebalo da imaju prioritet. Potrebna je i zakonska regulativa – na nacionalnom i na međunarodnom nivou – kako bi se smanjila ljudska izloženost mikroplastici. Ona je, jednostavno rečeno, svuda“, dodao je.
Autori ističu da njihovo istraživanje „predstavlja ključni korak ka boljem razumevanju stvarnog obima izloženosti mikroplastici i naglašava potrebu za sveobuhvatnijim studijama koje bi omogućile precizniju procenu rizika od njenog unosa putem prehrambenih izvora, a samim tim i razvoj efikasnijih mera zaštite životne sredine i javnog zdravlja“.
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare