Foto: EPA-EFE/JUAN IGNACIO RONCORONI

Muškarci imaju veći rizik od razvoja teškog oblika kovida 19 i nažalost od smrtnog ishoda. Ne samo da je to fenomen koji su lekari primetili od početka pandemije, već je i zaključak nedavne studije koja je objedinila podatke preko tri miliona ljudi iz 47 zemalja.

Istraživanje koje je objavljeno u decembru u časopisu Nature Communications, otkrilo je da su muškarci imali 2.84 puta veću verovatnoću da budu primljeni na odeljenje intenzivne nege i 1.39 puta veću verovatnoću da umru od kovida 19 nego žene.

Šta se krije iza ove razlike u načinu na koji infekcija pogađa muškarce u odnosu na žene? Elemental donosi četiri moguće teorije.

T ćelije i citokini

Jedan potencijalni odgovor krije se u imunološkog odgovoru tela. Studija objavljena prošlog leta u časopisu Nature otkrila je da muškarci i žene imaju različite imunološke reakcije na kovid 19.

Da bi ovo potvrdili, profesorka imunobiologije sa Jejla dr Akiko Ivasaki i njen tim uzimali su uzorke krvi ljudima koji su primljeni u bolnicu sa kovidom 19, a zatim su pratili njihovo stanje. Saznali su da su muškarci, u poređenju sa ženama, imali nižu aktivnost T ćelija – imunih ćelija neophodnih za borbu protiv virusa, koje pomažu u stvaranju antitela.

Suprotno tome, muškarci su imali viši nivo dva specifična citokina nego žene. Ovi citokini, nazvani IL-8 i IL-18, signali su hiperaktivnog imunološkog odgovora koji može prouzrokovati upalu i oštećenje tkiva. Zanimljivo je da, kada su žene imale povišene nivoe ovih istih citokina, razvile su teže slučajeve kovida 19, što sugeriše da su IL-8 i IL-18 možda doprineli lošem ishodu bolesti.

Foto: Goran Srdanov/Nova.rs
Mutacija gena

Drugi mogući uzrok su češće mutacije gena kod muškaraca koje koče imunološki odgovor. Studija objavljena prošlog leta u Journal of American Medical Association opisala je slučajeve četvoro braće u dvadesetim i tridesetim godinama iz Holandije koji su razvili teške oblike kovida 19, koji su zahtevali hospitalizaciju i respirator.

Pročitajte još:

Holandski naučnici otkrili su da su sva četvorica muškaraca, od kojih je jedan na kraju umro od bolesti, imali istu gensku mutaciju. Genetska varijanta dovela je do toga da muškarci proizvode manje važne grupe proteina, zvanih interferoni, koji otkrivaju viruse poput SARS-CoV-2, što je presudan prvi korak u aktiviranju imunološkog odgovora. Bez ovih interferona, imuni sistem sporije identifikuje i reaguje na viruse, što može dovesti do gore infekcije.

U pitanju je gen TLR7, a nalazi se na X hromozomu. Kao što znamo, žene imaju dva X hromozoma, dok muškarci imaju jedan X  i jedan Y hromozom. To znači da ako je gen na jednom X hromozomu nasleđen od jednog roditelja mutiran, žene imaju drugu kopiju gena od drugog roditelja koji to može nadoknaditi. Međutim, muškarci imaju samo jednu kopiju svakog gena, pa ako je mutiran, to je sve što im ostaje.

Polni hormoni

Polni hormoni poput testosterona i estrogena takođe igraju važnu ulogu u različitim reakcijama muškaraca i žena na koronavirus. SARS-CoV-2 ulazi u telo kroz dva različita receptora: zloglasni ACE2 receptor i manje poznati TMPRSS2 receptor. Ispostavilo se da ta dva receptora kontrolišu polni hormoni estrogen, odnosno testosteron.

Naučnici u Italiji otkrili su da su muški pacijenti koji su primali terapiju koja potiskuje nivo testosterona (zbog dijagnoze raka prostate) imali samo 20 odsto rizika od zaraze kovidom 19 u poređenju sa drugim pacijentima. Njihov manji rizik od zaraze je posledica uticaja testosterona na TMPRSS2, jer smanjivanje nivoa testosterona takođe smanjuje broj receptora TMPRSS2 na koje može da se „zakači“ virus.

Suprotno tome, ACE2 receptori su delimično regulisani nivoom estrogena u telu –  viši nivo estrogena znači da postoji manji broj ACE2 receptora. Budući da žene imaju viši nivo estrogena od muškaraca, jasno je zašto su mnoge žene pošteđene ozbiljnijih infekcija kovida 19.

Foto: EPA-EFE/MARKO DJOKOVIC
Reakcije na stres

U igri mogu biti i sociološki faktori, tačnije stres. Dr Derek Grifit, osnivač i direktor Centra za istraživanje zdravlja muškaraca na Univerzitetu Vanderbilt, kaže da iako muškarci i žene imaju sličan nivo stresa, mnogi muškarci se lošije nose sa stresom.

Pročitajte još:

„Zbog načina na koji se žene druže i komuniciraju, imaju tendenciju da razviju efikasniji način socijalnog i psihološkog reagovanja na stres. Muškarci imaju tendenciju da internalizuju stvari, a ne da ih artikulišu ili podele sa nekim. Tako da su zdraviji načini suočavanja sa negativnim emocijama češći kod žena nego kod muškaraca“, kaže on.

Hronični stres može imati štetan efekat na mnoge organe u telu, što rezultira upalom, visokim krvnim pritiskom i visokim nivoom šećera u krvi. Ako muškarci već imaju slabiji imunološki odgovor, posledice hroničnog nerešenog stresa mogu samo da dodatno pogoršaju situaciju.

Muškarci generalno imaju kraći životni vek, veću stopu prevremenog mortaliteta (smrti pre 60. godine) i veću stopu smrtnosti od hroničnih bolesti kao što su bolesti srca, rak i dijabetes.

***

Bonus video:

Pratite nas i na društvenim mrežama:

Facebook

Twitter

Instagram

 

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Ostavi prvi komentar