Oglas

Masovne grobnice Google Earth
Masovne grobnice Google Earth / Google Earth

Arheolozi otkrili stotine neobičnih drevnih masovnih grobnica u pustinji potpuno nepoznatnog naroda

14. maj. 2026. 07:16

Godinama su naučnici uz pomoć satelitskih snimaka detaljno proučavali ogromna pustinjska prostranstva istočnog Sudana u potrazi za tragovima davno nestalih civilizacija. Tokom tog dugog istraživanja otkrili su misteriozne kružne grobnice rasute širom pustinje, a novo istraživanje sada baca svetlo na jednu zaboravljenu nomadsku kulturu koja je živela hiljadama godina pre nastanka faraonskog Egipta.

Oglas

Međunarodni tim arheologa, u kojem su učestvovali stručnjaci sa Univerziteta Mekvori, francuske istraživačke jedinice HiSoMA i Poljske akademije nauka, koristio je satelitske snimke kako bi bez iskopavanja istražio oblast pustinje Atbai u istočnom Sudanu, delu mnogo veće Sahare između Nila i Crvenog mora.

Među brojnim arheološkim tragovima posebno su ih zaintrigirale ogromne kružne masovne grobnice ispunjene kostima ljudi i životinja. U mnogim slučajevima posmrtni ostaci bili su pažljivo raspoređeni oko centralne osobe, koja je verovatno imala poseban status u zajednici.

Naučnici veruju da su ove građevine nastale tokom četvrtog i trećeg milenijuma pre nove ere. Svaki od ovih takozvanih „pogrebnih ograđenih prostora“ imao je veliki kružni zid, a pojedini su dostizali prečnik i do 80 metara. Unutar njih zajedno su sahranjivani ljudi i njihova stoka, uključujući goveda, ovce i koze.

Novo istraživanje objavljeno u časopisu African Archaeological Review otkrilo je čak 260 do sada nepoznatih grobnih kompleksa istočno od reke Nil, raspoređenih duž gotovo hiljadu kilometara pustinje.

Slični spomenici ranije su pronađeni u egipatskim i sudanskim pustinjama, ali su dugo predstavljali zagonetku za arheologe. Ono što se nekada činilo kao izolovani slučajevi sada se pokazalo kao deo mnogo šireg obrasca, što ukazuje na postojanje zajedničke nomadske kulture koja se prostirala preko ogromnog pustinjskog područja.

Većina pronađenih lokaliteta nalazi se na padinama brda uz Crveno more, unutar granica današnjeg Sudana. Ipak, satelitski snimci sami po sebi ne mogu da ispričaju celu priču o ljudima koji su ih izgradili.

Na osnovu ugljeničnog datiranja i keramike pronađene u nekoliko ranije istraženih grobnica, naučnici procenjuju da su ti nomadi živeli između 4000. i 3000. godine pre nove ere, neposredno pre nego što je u Egiptu nastalo centralizovano kraljevstvo poznato kao faraonski Egipat.

Međutim, ovi pustinjaci nisu imali mnogo zajedničkog sa urbanim i zemljoradničkim stanovništvom Egipta. Bili su pravi saharski nomadi koji su živeli od uzgoja stoke i neprekidnog kretanja kroz surove pustinjske predele.

Posebno interesantan detalj predstavljaju takozvane sekundarne sahrane. U nekim kompleksima pronađeni su grobovi raspoređeni oko centralnog pokojnika, što navodi arheologe na pretpostavku da je reč o vođi ili osobi visokog društvenog položaja.

Za stručnjake je ovo važan dokaz o nastanku društvenih razlika među prastarim nomadskim zajednicama. Pitanje kada su saharski nomadi počeli da napuštaju potpuno ravnopravno društvo dugo zaokuplja arheologe, a mnogi smatraju da se upravo tokom četvrtog milenijuma pre nove ere pojavila prva izraženija elita.

Iako to još nije bila stroga hijerarhija kakva je postojala u Egiptu sa faraonima i podanicima, ovi nalazi predstavljaju prve tragove društvene nejednakosti.

Mapa grobnica
Mapa grobnica / Google Earth, map compiled in QGIS

Životinje su očigledno imale izuzetno važnu ulogu u životu ovih nomada. Brojni nalazi, kao i drevne pećinske slike iz regiona, ukazuju na to da su goveda bila posebno cenjena.

Sahranjivanje ljudi zajedno sa njihovim stadima pokazuje da su životinje imale veliko simboličko i društveno značenje. Naučnici smatraju da je posedovanje velikog broja goveda u to vreme predstavljalo statusni simbol, gotovo kao što bi danas bio luksuzni sportski automobil. Upravo zato su krave često sahranjivane zajedno sa svojim vlasnicima.

Hiljadama godina kasnije lokalni nomadi nastavili su da koriste ove drevne kružne komplekse kao mesta za sahranjivanje, ponekad čak četiri hiljade godina nakon njihove prvobitne izgradnje. To pokazuje da su ove zajednice stvorile groblja koja su opstala kroz čitave epohe.

Ipak, sudbina ljudi koji su ih podigli i dalje ostaje misterija. Naučnici smatraju da je njihov nestanak verovatno povezan sa velikim klimatskim promenama koje su pogodile Saharu krajem takozvanog Afričkog vlažnog perioda.

Tokom tog procesa monsuni su se postepeno povlačili, količina padavina se smanjivala, a pašnjaci nestajali. Nomadi su bili primorani da napuste goveda koja su zahtevala mnogo vode, povećaju kretanje svojih stada ili migriraju prema jugu i Nilu.

Većina pronađenih grobnica nalazi se u blizini nekadašnjih izvora vode, poput kamenih bazena, suvih rečnih korita i nekadašnjih jezera, što pokazuje da je pustinja već tada postajala veoma suva i negostoljubiva.

Kako su trava i žbunje vremenom ustupali mesto pesku i stenama, održavanje velikih stada postalo je gotovo nemoguće.

Arheolozi smatraju da ovi pogrebni kompleksi predstavljaju samo deo mnogo šire priče o prilagođavanju ljudi klimatskim promenama širom severne Afrike. Uvođenje stočarstva promenilo je način ishrane, kretanja i društvenu organizaciju brojnih zajednica, od centralne Sahare pa sve do Kenije i Arabije.

Naučnici naglašavaju da nije slučajno što su ljudi promenili i način sahranjivanja mrtvih upravo u periodu kada su počeli intenzivnije da uzgajaju stoku.

Ovi ogromni kružni grobni kompleksi pokazuju da su čak i rasute nomadske zajednice bile veoma organizovane i sposobne da se prilagode ekstremnim promenama okruženja.

Njihovo otkriće menja dosadašnje razumevanje istorije Sahare i prostora oko Nila, pokazujući da ovaj region nije bio samo zemlja faraona, piramida i hramova, već i dom složenih nomadskih kultura koje su vekovima opstajale u surovim pustinjskim uslovima.

Nažalost, mnogi od ovih lokaliteta danas su ozbiljno ugroženi zbog nekontrolisanog rudarenja u regionu. Grobnice koje su preživele hiljadama godina sada mogu nestati za svega nekoliko dana usled uništavanja i vandalizma.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare