Vojnov i Bećković prave bioskopski hit, Šotra i Ikić da porade na tekstu: 50 miliona Milošu Avramoviću, bez para za Golubovića, Dragojevića, Đoga

Najviše novca, 50 miliona dinara na konkursu FCS-a dobio je film "Soba za dečaka" koji će po scenariju Ranka Božića režirati Miloš Avramović. U pitanju je, navodi se u obrazloženju komisije koje je aminovao Upravni odbor ove institucije na čelu s Miroslavom Lekićem, storija o "porodici i tradicionalnim vrednostima, koja nas podseća na ono što je najvažnije i što nas je sve održalo". Radnja je smeštena uoči bombardovanja Savezne Republike Jugoslavije, kad dečak Nikola živi sam na planini u polusrušenoj straćari.

"Univerzalnost jezika kojim se govori ukazuje na potencijal, kako na domaćem i regionalnom tržištu, tako i na međunarodnom", navodi se u obrazloženju komisije koja je "prepoznala kvalitete scenarija kao i njegove poruke".

U odnosu na "Sobu za dečaka" tri miliona manje komisija je opredelila za "2030", koji po predlošku Dimitrija Vojnova režira Danilo Bećković.

"Najoriginalniji scenario na konkursu. Jasna tema, intrigantna priča koja ima ideal kao vodilju, snagu i pokretač akcije koja je sve vreme priče prisutna", smatra komisija, uz opasku da je reč o najboljem scenariju na konkursu i mogućem bioskopskom hitu.

Za "Jezu" scenariste Davida Jakovljevića i reditelja Siniše Cvetića izdvojeno je 42 miliona dinara. Ova vampirska priča s autorskim pečatom može biti pristupačna bioskopskoj publici, ocenila je komisija, dodavši da je ih raduje što iza ove drame s elementima horora i trilera, smeštena u praskozorje Prvog svetskog rata, stoji mladi, ali iskusni autorski dvojac, koji je radio "Usekovanje" i "Jorgovane".

Najmanje novca, osam miliona dodeljeno je projektu "Sportsko srce" scenariste Đorđa Milosavljevća i reditelja Milana Karadžića, jer "vrlo kredibilna saradnička ekipa, jasno profilisani likovi, priča koja ima elemente rasnog komičnog ali i svakog drugog elementa dramskog štiva, zaslužuje podršku".

Ista ta komisija donela je odluku da ne podrži 55 projekata. Među njima su projekti naših eminentnih reditelja koji su nizali uspehe kod nas i u svetu. Zanimljivo je da Danilo Bećković nije dobio novac kao scenarista filma "Monte zombi" u režiji Miroslava Stamatova iako ima "sve elemente bioskopskog filma, na kojem treba poraditi", a ni kao reditelj ostvarenja "Književno veče" po scenariju Dimitrija Vojnova, uprkos tome što je u pitanju "interesantna komedija veoma dinamičnog tempa", a i za još jedan na kojem je koscenarista uz Dušana Bulića - "Nova godina na starom mestu" (reditelj Vladimir Petrović, kojem je odbijen i naslov "Dno pod nogama"). Vladimiru Lisincu nisu prošla tri projekta - "Gradska priča", "Ribetine kao i mi" i "Mali bata", kao ni Stojanu Stojčiću "Pismo" i "Na tri mora", ni Milošu Ljubomiroviću "Kiklopi" i "Stuhe" (koscenarista Muharem Bazdulj), niti Ivici Vidanoviću "U sigurnim rukama" i "Otac, majka i deca".

Ni "Vreli mesec" scenariste i reditelja Nenada Pavlovića nije aminovala komisija jer je "zbog nedvosmislenosti teme zlostavljanja, pogotovo dece, neophodno s više pažnje i osude pristupiti tome", pa "Sloumošn" scenariste i reditelja Strahinje Savića, "Rod" reditelja Milutina Petrovića koji potpisuje scenario sa Srđanom Anđelićem i Anom Rodić, "Zaboravimo okean" reditelja Marka Grbe Singa, koscenariste zajedno s Marianom Rikardo, "8 minuta i 15 sekundi" scenariste Zorana Cvijanovića i reditelja Petra Ristovskog, "Med" scenaristkinje Maje Todorović i reditelja Darka Nikolića, "Nivo tolerancije" scenariste i reditelja Ognjena Sviličića, "Kako je vaše ime" scenariste Dušana Spasojevića i reditelja Miloša Pušića, "Sestra Ema" Dušana Milića…

Iako je komisija konstatovala da je projekat Radoša Bajića "Čuvar ikone svetog Đorđa" neminovno važan, ostao je bez podrške jer su se okrenuli žanrovski izraženijim projektima. Balša Đogo, koji je konkurisao s "Graničnim bataljonom", pričom vezanom za karaulu Košare, inače i istoimenim filmom koji je bezuspešno pokušavao godinama da snimi, opet je ostao "kratak", jer je "scenario prikladniji za TV izvođenje, a ne za bioskopsku distribuciju".

Ponovo je odbijen "Ženarnik" scenariste i reditelja Ivana Ikića, iako je komisija konstatovala da je posredi "uzbudljiv scenario na momente s vestern pričom koja nijednog trenutka ne ostavlja mesto ravnodušnosti", ali i sugerisala "dodatnu razradu".

Tandemu, koji je stajao iza uspešnog filma "Da li ste videli ovu ženu?", a čine ga Dušan Zorić i Matija Gluščević, nije prošao projekat "Sećanje kose", jer je u pitanju ostvarenje "izrazite arthouse orjentacije koja se veoma teško može probiti do percepcije prosečnog bioskopskog gledaoca".

Opet, i na ovom konkursu nije prošao projekat "Milena" scenariste i reditelja Zdravka Šotre, biografska priča o životu jedne od najvećih srpskih slikarki, po motivima knjige Maje Herman "Devet života Milene Pavlović Barili". Iako su biografske storije potrebne našoj kinematografiji, komisija je preporučila "dalji rad na tekstu kojim bi trebalo pronaći ključ za poetskiji i filmičniji pristup naraciji ove priče koja nam je kao društvu veoma potrebna".

Ni Milica Tomović nije dobila novac za film "Velike žene" za koji je radila scenario, uz Tanju Šljivar i Saru Đurović jer "govori o problemu selektivnih abortusa fetusa ženskog pola u Crnoj Gori, značajnoj temi, koja je međutim jasno vezana za Crnu Goru", zbog čega autorku upućuje na tamošnji filmski centar.

Nađi Petrović nije dodeljen novac za "Sutomore" u režiji Senke Domanović o mladoj čistačici luksuznih stanova, uprkos tome što je film "dramaturški iskorak" na kom, međutim, treba još malo raditi.

Odbijen je i projekat "DADA: prkosni svedok" rediteljke Elizabete Betinski, koja potpisuje scenario zajedno s Hanom Selimović. Ovaj dugometražni igrani film inspirisan istinitim događajima vezanim za život, rad i preranu smrt novinarke Radislave Dade Vujasinović koja je ranih devedesetih godina pisala o aktuelnim političkim temama krasi "izuzetno vešto napisan scenario, sveden, poetičan", ali zbog prevelike konkurencije festivalskih ili repertoarski jasnije razrađenijih prijava, "ovaj projekat sa jakim međunarodnim festivalskim potencijalom ovaj put ostaje bez podrške", precizirala je komisija.

Nema para ni za film "Major i Helena" scenariste i reditelja Srđana Dragojevića, istinitu priču o turbulentnim decenijama našeg društva, poput Titove smrti, bujanja nacionalizma, raspada Jugoslavije, krvavog građanskog rata, bombardovanja SRJ, ubistva premijera Zorana Đinđića kroz prizmu životnog puta penzionisanog majora Vojske Srbije Helene Vuković, jedinog visokog oficira bilo koje vojske u svetu koji je promenio pol u 40. godini života. Dragojević, obrazlaže komisija, kroz mešavinu drame, komedije, biografskog, ali i muzičkog filma jednog nekonvencionalnog kolažnog tipa kakav je i život sam, ovaj scenario u sebi nosi univerzano i pomalo skrajnutu tematiku o kojoj bi moralo da se progovori i kroz srpsku kinematografiju. Ali, avaj... Komisija konstatuje da, prevashodno zbog ograničenih budžetskih sredstava i produkcione obimnosti filma, daje prioritet nekim drugim relevantnim tekstovima, ali zdušno preporučuje ovaj scenario na narednim konkursima".

Bez novčanih sredstava ostao je reditelj i, uz Nađu Petrović, scenarista Srdan Golubović za film "Tela", koji smešta u 2045. godinu, nekoliko decenija nakon ratnih sukoba na teritorijama zemalja bivše Jugoslavije, kad četrdesetogodišnji Pukovnik jedne od tada zaraćenih strana dolazi u zemlju s kojom je njegova ratovala ne bi li prisustvovao iskopavanju posmrtnih ostataka jednog od komandanata njegove vojske…

"I pored kvalitetno postavljene priče i karaktera likova koji se u njoj pojavljuju preovlađuje utisak da je ovako zamišljenom narativu neophodna konkretna informacija iz kojeg to rata potiču žrtve čije se grobnice iskopavaju, na čijem se tlu dešava radnja i koje su to nekada zaraćene strane koje bi trebalo da krenu putem pomirenja", sud je komisije, koja ceni respektabilni stvaralački opus Srdana Golubovića s posebnim fokusom na dva poslednja ostvarenja - "Krugove" i "Oca" zbog čega sugeriše "sličan postupak i za scenario ovog filma u nastajanju".

Ko će snimati dokumentarce

Kad je konkurs za dokumentarne filmove posredi osam projekata dobilo je sredstva, a odbijeno 45. Po šest miliona dobili su dokumentarci: "Raskršća" Igora M. Toholja, "Toplički ustanak" Nebojše Radosavljevića i "Srbija se piše ćirilicom" Mirka Stojkovića. A milion manje komisija je predvidela za "Crv sumnje" Katarine Petrović, "Ponovo rođena" Narcise Darijević Marković i Marije Ratković Vidaković, "Ko je ovde vampir?" Đorđija Petrovića.

U kategoriji sufinansiranja proizvodnje manjinskih koprodukcija najviše novca - 6.800.000 dinara dobio je nemački dugometražni film Nastrije Korije "Kratko leto", a 300 hiljada manje komisija je dodelila ostvarenju Telije Petrani "Bdenje". Po 6.250.000 dobili su hrvatski projekti "Drugi dnevnik Pauline P." (režija Neven Hitrec) i "Četvrti kralj" Zvonimira Jurića. Novac je izdvojen i to 5.900.000 za film Bugarina Dimitara Koceva "Za tebe", pa 4.00.000 za projekat Mile Turajlić, iza kog je stala Francuska - "Građani lepote", a po 1.800.00, odnosno 500 i 600 hiljada manje dobili su naslovi "Ne pokušavaj menjat me" Đorđa Vojvodića, "Balkana presenta" Andrijane Trujiho i "Zemlja živih" Boška Krljaša, dok je odbijeno čak 59 projekata.

Bonus video: Ivan Ikić