Foto:Promo/Arhipelag

Knjiga provokativnih i podsticajnih eseja i rasprava Gorana Nikolića i Predraga Petrovića "Poluskriveni ekonomski fenomeni", posvećena ispitivanju nedovoljno tumačenih fenomena u ekonomskoj svakodnevici i u ekonomskoj i društvenoj istoriji, objavljena je u izdanju "Arhipelaga" i Instituta za evropske studije, u ediciji "Summa".

„Neke pojave nas praktično svakodnevno dotiču, a da toga nismo ni svesni. Poluskriveni ekonomski fenomeni, odnosno ekonomske zablude svakodnevice, otežavaju naše funkcionisanje, negativno utiču na donošenje racionalnih odluka i generalno donose trošak kroz neostvarenu (propuštenu) zaradu ili kroz izgubljeno vreme. Zato je razumevanje ekonomskog u svakodnevici važno, jer time smanjujemo neracionalnu potrošnju resursa. S druge strane, prepoznavanje ekonomskog aspekta u svakodnevici može značajno da unapredi život kroz racionalnije trošenje vremena, preciznije vrednovanje stvari, odvajanje suštinskog od marginalnog ili prolaznog“, ističu autori na početku knjige „Poluskriveni ekonomski fenomeni“.

Nikolić i Petrović najpre raspravljaju o usponima i padovima vodećih ekonomskih parametara Srbije predstavljajući najobuhvatniju analizu srpske tranzicije 2000-2018, istoriju srpskih plata 1954-2024. i priču o srpskim penzijama, dramu srpskog izvoza i visoke zaduženosti Srbije, kao i činjenice i zablude o odlivu mozgova i o tome da li je „beogradizacija Srbije“ mit.

Sve je to osnova za odgovor autora na pitanje: da li živimo u najboljem od svih vremena, navode oni.

U drugom delu knjige nude neobičan ekonomsko-demografski vremeplov, od starije, preko novije istorije, do savremenog trenutka i prevashodno se bave pitanjima ko smo mi Evropljani i ko smo mi Srbi, navode u „Arhipelagu“ i dodaju da je knjiga „zaokružena raspravama o velikim globalnim dilemama savremenog sveta“.

„Ta pitanja stavljaju ekonomske teme u geopolitički kontekst koji oblikuje savremenu međunarodnu pozornicu. Ovo su samo neka od pitanja kojima se bave autori knjige ‘Poluskriveni ekonomski fenomeni’: Da li sledi globalna recesija? Da li je borba za globalnu prevlast između Kine i Amerike trgovinski i(li) geopolitički sukob? Da li će Kina uskoro postati najveća globalna ekonomija? Zašto je došlo do dramatičnog rasta poslova koji ne stvaraju novu vrednost? Autori se bave i nekim širim društvenim pitanjima, od pitanja da li će nemački i francuski postati dominantni jezici EU posle Bregzita, preko pitanja da li rast nacionalizma i ekstremizacija vodeće ideologije predstavlja globalnu pretnju, do pitanja da li su birači iracionalni, zašto biramo visoke ili da li smo bolji roditelji nego što su to bili naši roditelji“, ističu u izdavačkoj kući „Arhipelag“.

Ekonomista Goran Nikolić (46) radi u Institutu za evropske studije u Beogradu. Objavio je veći broj naučnih i stručnih radova i studija. Autor je šest monografija, između ostalih „Kurs dinara i devizna politika Kraljevine Jugoslavije“, „Pokazatelji spoljnotrgovinske razmene Srbije sa EU i svetom“ i „Ekonomija krize“.

Nikolić objavlјuje konjunkturne analize, posebno izučava strukture spolјnotrgovinske razmene Srbije (ukupne i s EU), analizira tendencije kursa dinara i platnog bilansa, istražuje uticaj evropskih integracija na spolјnotrgovinske tokove, te se bavi analizama međunarodne ekonomije, kao i ekonomskom istorijom. Povremeni je kolumnista domaćih dnevnih i nedelјnih listova.

Ekonomista Predrag Petrović (46) radi u Institutu društvenih nauka u Beogradu. Autor je većeg broja naučnih članaka u međunarodnim časopisima i domaćim časopisima međunarodnog značaja. Oblasti njegovog naučnog interesovanja su međunarodna ekonomija, makroekonomija, primenjena ekonometrija i ekološka i energetska ekonomija.

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Ostavi prvi komentar