Oglas

Belgrade_assembly__36368__photo_E-Stock_Stevan_Rankovic
Skupština grada Beograda Foto:E-Stock_Stevan_Rankovic
Skupština grada Beograda Foto:E-Stock_Stevan_Rankovic

Ko je bio graditelj Beograda: Izložba o Aleksandru Đorđeviću, koji je projektovao Beli dvor, Beogradsku berzu, Tašmajdanski park

26. apr. 2024. 12:47

Multimedijalna izložba "Aleksandar Đorđević - Graditelj Beograda" autora Novice Babovića biće otvorena 30. aprila u 18 sati u Galeriji nauke i tehnike SANU, saopštila je Srpska akademija nauka i umetnosti.

Oglas

Izložbu će svečano otvoriti dr Milan Prosen a govoriće i akademik Zoran Petrović, upravnik Galerije nauke i tehnike SANU, i autor postavke Novica Babović.

Na postavci će biti predstavljene arhivska građa iz institucija zaštite kulturne baštine, kao i porodična arhiva arhitekte Aleksandra Đorđevića (189-1952), koja je do sada bila nedostupna javnosti.

1714119930-Pozivnica_Aleksandar-DJordjevic-Graditelj-Beograda-1024x488.jpg
Pozivnica otvaranje izložbe Aleksandar Đorđević - Graditelj Beograda Foto:Promo | Pozivnica otvaranje izložbe Aleksandar Đorđević - Graditelj Beograda Foto:Promo

Brojne fotografije, diplome i svedočanstva, dnevničke beleške, skice, crteži i slike, koji će biti izloženi, prate hronologiju života i rada jednog od najznačajnijih srpskih arhitekata. Kuriozitet izložbe jeste to što će prvi put publika moći da vidi arhitektonske projekte najistaknutijih ostvarenja Aleksandra Đorđevića. Među njima su zgrada Belog dvora i ona Beogradske berze, koja je danas zdanje Etnografskog muzeja. Premijerno će biti predstavljeno i oko dvadeset projekata i crteža gradskih palata, vila i stambeno-poslovnih zgrada u Beogradu koje je Đorđević projektovao u periodu od 1922. do 1939. godine.

1631111076-shutterstock_1712741089-1024x683.jpg
Etnografski muzej Foto: Sanga Park / Shutterstock.com | Etnografski muzej Foto: Sanga Park / Shutterstock.com

Stvaralaštvo Aleksandra Đorđevića obeležilo je između dva rata period prosperiteta prestoničke kulture, građanskih manira i gradogradnje, kada je veća pažnja pridavana stilskim detaljima i zanatskoj prefinjenosti njihove izrade.

Brojne vile i gradske palate podignute u trećoj i četvrtoj deceniji 20. veka danas pružaju najbolju sliku ovog naprednog i obrazovanog društva koje se formiralo po evropskim uzorima. Radeći za elitu predratne prestonice, Đorđević je uticao na oblikovanje ukusa najvišeg sloja prestoničkog stanovništva, na sliku koja je odražavala njihove zahteve i obeležila epohu uspona građanske kulture.

Knez Pavle Karađorđević poverio mu je restauraciju dvorca Brdo kod Kranja, bio je angažovan za uređenje enterijera Starog dvora (danas Skupština grada Beograda), a bio je, između ostalog, odgovoran za izradu projekta Tašmajdanskog parka...

1645211683-shutterstock_1644115066-Anna-ART-1024x684.jpg
Foto: Shutterstock/Anna ART | Foto: Shutterstock/Anna ART

Sofisticiranost i umetnička emancipovanost graditeljskog opusa Aleksandra Đorđevića, kao i stil i prefinjenost njegovih ostvarenja i danas plene posmatrače i istraživače srpske arhitekture, vraćajući ovog arhitektu u skup najistaknutijih neimara srpske arhitekture dvadesetog veka, podsećaju iz SANU.

Bonus video: Rimska dvorska arhitektura







Pratite nas na društvenim mrežama:

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare