Foto: Elisa Caldana/Promo

Snimio sam više od 150 albuma kao prateći muzičar i sarađivao s legendama džeza, od Duška Gojkovića, preko Džoa Lovana, do Lija Konica, kaže za Nova.rs bubnjar i kompozitor Dejan Terzić, koji će posle pauze od čak 15 godina održati povratničke koncerte u Beogradu.

– Prostor bivše Jugoslavije ispunjen je odličnim muzičarima, od Matije Dedića, preko Vasila Hadžimanova, do Martina Gjakonovskog – smatra kompozitor i aranžer Dejan Terzić, naše „gore list“ koji je u protekle tri decenije napravio više nego uspešnu karijeru u Evropi.

Terzić, rođen u Banjaluci, s porodicom se seli u Nemačku kada mu je bilo samo tri godine. I u „novoj domovini“ počinje da dobija brojna priznanja, od kojih je najveće stiglo 2014. godine – prestižna nagrada Echo Jazz za najboljeg džez bubnjara u Nemačkoj.

Poslednji put u srpskoj prestonici svirao je 2006. na Beogradskom džez festivalu, a sada, 15 godina kasnije, vraća se i predstavlja ovdašnjoj publici s internacionalnim bendom Aksiom (Axiom) u „BAM Klubu“ 8. i 9. avgusta. Ovaj Terzićev kvartet sačinjen je od renomiranih imena svetskog džeza, a našoj publici najviše je znan pijanista Bojan Zulfikarpašić. No, tu su i dva značajna muzičara savremene američke scene – saksofonista Kris Spid i basista Met Penman.

Bend dolazi u Beograd u okviru evropske turneje na kojoj predstavljaju prošlogodišnji album „Silent Dancer“, objavljen za italijansku izdavačku kuću CAM Jazz. Ovo izdanje snimljeno je krajem februara 2020. godine u Udinama, kada je bend bio na turneji.

Foto: Promo

– Naši koncerti u Trstu i Veneciji bili su otkazani zbog prvog lokdauna u Italiji, ali izdavačka kuća CAM Jazz je ipak predložila da snimimo album kao što je i bio plan. Našli smo se tako u jednoj neobičnoj situaciji, i mislim da se i na disku čuje da zaista sviramo za naše i druge živote. Možda je zbog toga „Silent Dancer“ najjači album u mojoj karijeri – reči su Dejana Terzića.

Do stvaranja benda došlo je 2015, kada su Terziću, kako se seća u razgovoru za Nova.rs, ponudili da svira nedelju dana u čuvenom klubu „Birds Eye“ u Bazelu, u Švajcarskoj:

– Sa Krisom Spidom sam radio nekoliko albuma i hteo sam opet s njim da sarađujem na ovom projektu. Od 2010. godine sam puno radio s mojim ansamblom „Melanoia“ u kojem su bili berlinski muzičari. Taj bend je radio bez basiste, tako da sam nakon svih tih godina bez ovog instrumenta opet želeo da radim sa basistom. A sa Metom Penmanom sam radio tih godina u raznim bendovima.

Axiom Foto: Ulla C. Binder/Promo

Priseća se naš sagovornik da je Zulfikarpašića upoznao još 1983. godine, na svirci u Beogradu, dodajući:

– Naše porodice se poznaju, tako da sam uvjek slušao o Bojanu preko porodičnih veza. Sreli smo ponovo tek 2006. na festivalima u Sarajevu i Beogradu, a onda smo se malo češće viđali po drugim festivalima u Francuskoj, Njemačkoj, Danskoj… I tako je sve krenulo.

Radeći s ovim vrsnim instrumentalistima, najdraže mu je, kako naglašava, što uspevaju njegovu muziku da transformišu u svoju.

– Način na koji oni uzmu te ideje koje nudim, način na koji se s njima igraju i prave ih svojom uvek me tako iznenadi. Nisam to nisam doživeo u prethodnim bendovima – iskren je Terzić.

Dejan Terzić Foto: Ulla C. Binder/Promo

Iako je prevashodno bubnjar, Terzić je takođe i kompozitor i aranžer, poput njegovih heroja – Tonija Vilijamsa, Džeka Didžoneta, Brajana Blejda, Bila Stjuarta…

– Odrastao sam u Njemačkoj i u to vreme, ranih devedesetih, već se videlo da je muzika bazirana na džez standardima došla do nekog kraja, da su mladi muzičari krenuli da rade svoje kompozicije. Kada sam snimio prvi bendliderski album 1996. tu je već bilo pola mojih kompozicija i dva-tri standarda, koje kasnije nisam snimao – priča Terzić, dodajući da komponuje različitim metodama i tehnikama, s tim što mu je presudan ritmički deo.

Muzika Stiva Rajha mu je, takođe, bila velika inspiracija.

– Hteo sam da pišem muziku u tom stilu oslonjenu na minimalizam, ali uz mogućnost improvizacije, koja je nama i najvažnija. Često se bavim Euklidovim algoritmom i Fibonačijevim nizom, tako da je i naziv benda Aksiom došao iz matematike.

Radio je s brojnim legendama džeza, od Duška Gojkovića, preko Džoa Lovana, do Lija Konica, Enrika Rave, Paola Frezua…

Snimio sam dosta albuma kao prateći muzičar – više od 150. Ali, kada sam 2008. godine dobio profesuru na odseku za džez bubnjeve u Bernu otvorila se mogućnost da se bavim svojom muzikom.

I dok je s početka novog milenijuma krenuo u „zvučnu avanturu“ zvanu etno-džez, opet je, kako na kraju kaže Dejan Terzić, ponudio jedinstveno viđenje:

– Imao sam bend „Underground“ i radili smo folklornu muziku pomešanu sa improvizacijom. Snimili smo tri albuma, od kojih je poslednji „Diaspora“ bio moj autorski rad, koji bi se mogao opisati kao „imaginarni folklor“. Ali nakon toga, shvatio sam da ne želim da budem vezan samo za taj žanr, već da proširim svoje vidike.

Bonus video: Glas, dirka, bas

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Ostavi prvi komentar