Foto: Arhiva

Iz Ministarstva kulture su, nakon što im je reditelj Gorčin Stojanović odgovorio na reakciju na njegov intervju, ponovo odgovorili, ovaj put u četiri reči, izrekom na - latinskom.

Polemika Ministarstva kulture sa rediteljem Gorčinom Stojanovićem počela je da se, sudeći po poslednjem odgovoru iz ove državne ustanove, odvija na latinskom jeziku.

Sve je počelo nakon što je Stojanovićev u intervjuu na našem portalu, između ostalog, upitao „čemu građanima služi država, ako ona nije u stanju da obezbedi valjanu upravu u kriznim trenucima u zdravstvu, prosveti i kulturi?“
– Ovo potonje najmanje košta i nekoliko miliona evra, ovih koji se arče na udovoljavanje stranim investitorima ili se bacaju na esetetski ništavne spomenike, spasilo bi srpsku kulturu. Onako kako su u srednjem veku manastiri, uprkos svemu – ratovima, pogromima, pustošenjima, sačuvali kulturnu esenciju naroda, koji, tada, još nije bio nacija, dakako. Čini mi se da ne razumevamo razmere ovog svetskog događaja i da nismo u stanju razumeti kako svetosavsko-dositejevsko-vukovsko-njegoševsko-sterijanski “krizni menadžment” jest jedino što može sačuvati nasleđe. A bez nasleđa, uči nas veliki pesnik moderne, Eliot, dakako, nema mogućnosti očuvanja, a kamoli, nastavka duhovnog razvoja – tradiciju se ne nasleđuje, nju se stiče upornim radom. Ukratko, kad bi Srbija imala, kao što nema, ministarstvo kulture, ono bi sad moralo biti u prvim borbenim redovima. Ovako, osuđeni smo, kao i u slučaju raspada poverenja u krizni štab i državne institucije, na samoorganizaciju. Pa ko preživi, pričaće – naveo je Stojanović u jednom od odgovora u intervjuu.

Usledila je oštra reakcija iz Ministarstva, odakle su, pored navođenja onoga što smatraju najvećim dometima ove ustanove u prethodnom periodu, uputili i ad hominem kvalifikacije na račun reditelja.
„Preporučujemo dramaturgu i režiseru, koji je godinama bez nekog vrednijeg dela iza sebe da se bolje samoorganizuje u svojoj spoznaji stvarnosti i da potraži negde svoju odavno odbeglu stvaralačku muzu. A iz svega iznetog, nije teško zaključiti da je gospodin Stojanović iako i tu vrlo loše, bolje upoznat sa fudbalskim nego sa kulturnim prilikama pa je bolje da se fudbala i drži u svojim promišljanjima, tu će možda ipak ređe biti u ofsajdu“, poručeno je iz Ministarstva kulture u pisanoj reakciji na ocene Stojanovića.

Reditelj je na to odgovorio lakonski, u tri slova, skraćenicom Q.E.D. Ta skraćenica od latinskog „quod erat demonstrandum“, koja u doslovnom prevodu znači „što je trebalo dokazati“, najčešće se koristi da bi se naznačilo da je nešto definitivno dokazano. Takav odgovor i reakcije u delu javnosti očigledno su navele Ministarstvo da Stojanoviću uzvrate novim pisanim odgovorom, koji ispod memoranduma ove državne ustanove, naslova „Odgovor Ministarstva kulture i informisanja Gorčinu Stojanoviću i datuma, sadrži samo četiri reči: „Sutor, ne ultra crepidam“.

Ova latinska izreka, za koju bi trebalo da znaju i prosečni učenici u gimnazijama, znači: „Obućaru, ne dalje od cipela“.

Preuzeta iz antičke Grčke, ova izreka je u starom Rimu pripisana slikaru Apelesu. Apeles je, prema legendi, nakon što mu je jedan obućar ukazao na to da cipela na njegovoj slici nije dobro naslikana, popravio grešku. Obućar je potom počeo da komentariše i druge detalje na slici, na šta mu je slikar uzvratio rečenicom koja se pretvorila u izreku koju sada u odgovoru reditelju citiraju iz Ministarstva.

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare