Ako se neko pitao "zašto su Srbi izabran nebeski narod", odgovor nudi hrvatski pisac i novinar Boris Dežulović u knjizi "Summa atheologiae. Nekoliko heretičkih rasprava o nemogućnosti Svemogućeg" koju je predstavio na Sajmu knjiga u Beogradu.
„Nisam ateistički misionar i nemam ambiciju širiti svijetom nevjeru. Meni je stalo samo Hrvatima suziti vjeru“, stajalo je na koricama knjige „Summa atheologiae. Nekoliko heretičkih rasprava o nemogućnosti Svemogućeg“, kada je originalno objavljena u Hrvatskoj 2019. godine.
I baš za 65. Sajam knjiga, koji je večeras završen, ovo delo doživelo je i svoje srpsko izdanje, zahvaljujući kući „Biblos buks“. Uz citat iz poslanice svetog apostola Pavla „Bog izabra što je glupo u svetu da posrami mudre“, na koricama knjige stoji i ova konstatacija: „Verovatno zbog toga Srbi i jesu izabrani nebeski narod“.
I samo dve večeri uoči zatvaranja 65. Sajma knjiga na dva štanda predstavljao se hrvatski novinar i pisac Boris Dežulović. Na „Laguninom“ štandu preksinoć je potpisivao srpsko reizdanje debi romana „Christkind“ a na štandu „Biblosa“ gde je čitava dva sata razgovarao s posetiocima. Osim „običnih smrtnika“ bili su tu i Svetislav Basara, Antonela Riha, Miljenko Jergović…
A iza njega bio je ogroman plakat s reklamom knjige „Postoji li Bog?“ mitropolita Bluma. Na pitanje postavljeno naslovom knjige odgovor je stigao od Dežulovića, pismenom porukom i to na ćirilici:
„Na sreću, ne!“
I ne samo da je na plakatu pisao ćirilicom, već je i svoju knjigu „Summa atheologiae. Nekoliko heretičkih rasprava o nemogućnosti Svemogućeg“, kako za Nova.rs kaže Blagoje Pantelić, glavni i odgovorni urednik „Biblos buksa“, i potpisivao koristeći ćirilicu…
Jedna od posveta na ćirilici glasi:
„Neznanom čitatelju, uz apostolski blagoslov, velečasni Dežulović“.
– Počeli smo da sarađujemo s hrvatskim izdavačem Dežulovićeve knjige – „Ex libris Rijeka“, koji ima nekoliko sjajnih teoloških edicija. Već smo radili nešto zajedno, i njihova je ideja bila da se objavi srpsko izdanje njegove „Summe atheologiae“, što je aluzija na čuveni spis Tome Akvinskog. U knjizi su sabrane njegove kolumne i različiti tekstovi, pretežno kritički nastrojeni prema Katoličkoj crkvi, hrišćanstvu, crkvi uopšte. Razlika između srpskog i hrvatskog izdanja je samo u predgovoru. U Hrvatskoj je objavljeno pred koronu i doživelo je tri-četiri izdanja – priča nam Pantelić.
Kada je objavljena u Hrvatskoj, Klaudio Batistelli s Papinskog sveučilišta Gregoriana naveo je kako „voli Dežulovićev ateizam“:
– Kao što ne bi bio moguć izvan modernog teizma – ne bez, već izvan – tako ni emancipirano kršćanstvo ne bi bilo moguće bez izazova negacije Boga. A ništa Borisa ne može iznervirati kao teza o kršćanskoj naravi njegova ateizma.
S druge strane, zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić istakao je kako „Dežulovićevo pisanje nije vrijedno nikakve posebne raščlambe“:
– Te bi ulaženje u raspravu sa sadržajem koji je u njemu iznesen netko mogao shvatiti kao davanje vrijednosti nečemu što je uistinu bezvrijedno.
No, Viktor Ivančić samo je, osvrćući se na delo nekadašnjeg kolege iz „Ferala“, kratko poručio:
– „Summa atheologiae“ je vjerojatno najtemeljitija, najprodornija i najotrovnija, a još vjerojatnije najbolje napisana i najzabavnija dosad objavljena kritika Katoličke crkve na ovim prostorima!
A kada je Nikifor Jovićević sa Pravoslavnog bogoslovskog instituta Svetog Sergija upitao Borisa zašto u stvari mrzi srpski narod i pravoslavlje, odgovorio mu je da je to „njegova patriotska dužnost“, dodavši da „organski ne podnosi Hrvate i Rimokatoličku crkvu: kao hrvatski autošovinista ne može on pravoslavne Srbe da voli više nego hrvatske katolike“.
I posle nekoliko izdanja ovog dela u Hrvatskoj, i kod nas, kako sumira utiske sa Sajma knjiga Blagoje Pantelić, ljudi već lepo reaguju, pa čak i vernici:
– Na potpisivanju knjige na Sajmu nije bilo nereda. Sve je prošlo kako treba. Doduše, na mrežama jeste bilo nekih pretnji, ali ništa strašno. To se uvek dešava.
I za neke je možda kuriozitet da, s obzirom da je Dežulović stava da Bog ne postoji, knjigu ateističkih tekstova mu objavljuje „Biblos“, izdavač pretežno verske literature. I dok Pantelić priznaje da Dežulović ponekad ima radikalnu poziciju, podseća da je dijalog neophodan:
– U Hrvatskoj su neki teolozi, pa i novinari, poput Viktora Ivančića, pokušavali to da predstave kao neki vid hrišćanskog ateizma. Meni se čini da je to ateizam u čistom obliku. Kao urednik srpskog izdanja knjige, smatram da je dijalog, bez obzira da li nešto donosi ili ne, potreban. Zatvaranje u sebe, neki vid konzervativizma i neslušanje kritičara, pa makar bili kao Boris, nam nanosi štetu. Takva kritika može da bude pročišćujuća za vernike, koji kritički misle, ili bar pokušavaju kritički da misle. A oni koji ne misle kritički su samo nominalni vernici ili fanatici. Sumnja je, čini mi se, imanentna veri i pročišćujuća, a da bi ona delovala ovakve stvari nam pomažu – smatra naš sagovornik.
Podseća Blagoje Pantelić i na „foru“ s korica hrvatskog izdanja Dežulovićeve knjige – da, u stvari, nije nikakav ateistički misionar, apostol i da nema nameru da širi neverje svetom, već samo da Hrvatima suzi veru na mere tuš kabine:
– Jedan hrvatski teolog dobro je to iskoristio rekavši da je to prava stvar jer nama hrišćanima treba da nam se vera „malo istušira“. Dakle, ne treba se bojati kritike, pa ni „napada“, kakvi Borisovi nekada umeju da budu… A Boris je sve posvete čitaocima na Sajmu knjiga pisao ćirilicom. Samo je svoj potpis pisao latinicom, čak je i na plakatu odgovorio na pitanje „Postoji li Bog“ – ćirilicom. I dobro barata ćirilicom, naročito kad su štampana slova su pitanju…
Bonus video: Boris Dežulović u 24 minuta
Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?
Ostavi prvi komentar