Od početka rata u Ukrajini, Srbija je postala jedno od glavnih odredišta za ruske IT kompanije koje traže stabilno poslovno okruženje. Prema podacima Agencije za privredne registre, od februara 2022. godine registrovano je više od 2.000 firmi čiji su osnivači ruski državljani, a dve trećine njih bavi se IT sektorom
Jandeks, poznat kao „ruski Gugl“, otvorio je predstavništvo u Beogradu, zakupivši poslovni prostor za oko 700 zaposlenih . Kompanija je preselila deo svojih zaposlenih iz Moskve, ali je takođe zapošljavala i lokalne radnike.
Luksoft, kompanija koja razvija AI softver za klijente poput BMW-a, preselila je oko 1.000 svojih inženjera iz Rusije u Beograd, a planira da preseli još toliko . Kompanija trenutno pregovara sa Vladom Srbije o mogućoj investiciji u razvoj stambenog prostora kako bi se obezbedio dom za hiljade radnika koje želi da trajno zaposli u Srbiji.
Vorgejming, poznat po razvoju popularnih PC igara, takođe je preselio deo svog osoblja u Srbiju nakon izbijanja rata . Kompanija je prepoznala Srbiju kao stabilno okruženje za nastavak svojih poslovnih aktivnosti.
U srcu Beograda otvoren je Haos Community Space, coworking prostor namenjen ruskoj tech zajednici . Prostor je kreiran kako bi se olakšala integracija ruskih IT stručnjaka u srpski startap ekosistem.
Prema procenama, u Srbiju je stiglo između 50.000 i 100.000 Rusa, od kojih je značajan broj zaposlen u IT sektoru . Mnogi od njih su se nastanili u Beogradu, Novom Sadu, Nišu i Kragujevcu.
Vladimir Samoilov, 33-godišnji vazduhoplovni inženjer koji je postao menadžer razvoja softvera u jednoj startap kompaniji, preselio se sa porodicom u Novi Sad. „Ako imate porodicu, Srbija je odlična destinacija po pitanju jezika, poreza, zdravstva i obrazovanja“, rekao je Samoilov.
Danil Safron, IT stručnjak koji je došao u Beograd, ističe: „Ovde sam od 8. marta, došao sam jer radim u jednoj IT kompaniji i naše mušterije sa Zapada su zabranile da radimo u Rusiji i moja firma je izabrala Srbiju da prebaci svoj biznis. Kada je reč o uslovima života, jako je udobno, ljudi su fini, klima je blaga, hrana dobra, nije skupo kao u Sankt Peterburgu. Ne, neću se vraćati u Rusiju, i verujem da ću ostati ovde duže vreme“.
Dolazak ruskih IT stručnjaka i kompanija predstavlja priliku za srpski IT sektor. Prema rečima Marka Mudrinića iz „Netokracije“, Srbija se pozicionirala kao ozbiljan igrač na IT mapi, a saradnja između ruskih i domaćih stručnjaka može dovesti do uspešnih startapova i novih firmi.
Među lokalnim stanovništvom, ali i u samoj ruskoj zajednici u Srbiji, sve češće se koristi izraz „ajtišnjiki“ – simpatična kovanica nastala od engleskog „IT“ i ruskog sufiksa „-šnjiki“, kojim se u slengu označavaju pripadnici određene profesije. Tako se ruski IT stručnjaci u neformalnom govoru sami identifikuju kao „ajtišnjiki“, što dodatno oslikava njihov identitet i povezanost sa domovinom, ali i spremnost da se prilagode lokalnom kontekstu. Taj izraz postao je gotovo sinonim za ruske IT migrante koji su u poslednje dve godine sve prisutniji na tehnološkoj sceni Srbije.
Napomena: Ovaj tekst, kao i njegov naslov i ilustraciju je napravio ChatGPT