Foto: Shutterstock

Ljudi su tek 1946. godine prvi put videli kako Zemlja izgleda iz svemira.

Prva fotografija je snimljena sa udaljenosti od svega stotinak kilometara, slika Zemlje napravljena tokom misije „Apolo“ sa udaljenosti od 30.000 kilometara, a na poslednjoj, koju je snimio „Vojadžer 1“, možemo da vidimo kako naša planeta izgleda sa udaljenosti od šest milijardi kilometara.

Prva fotografija Zemlje iz svemira:

Foto: NASA

24. oktobra 1946, 11 godina pre lansiranja „Sputnjika I“, kamerica na raketi „V-2“ snimila je crno-belu fotografiju Zemlje. Ovo je ujedno i prva slika naše planete iz svemira.

Slika je snimljena na nadmorskoj visini od 100 kilometara neposredno iznad Karmanove linije, koja označava granicu između atmosfere i svemira.

U raketi nije bilo astronauta, već je kamera automatski pravila po jednu sliku svakih 1,5 sekundi. Film je nekim čudom preživeo povratak projektila na Zemlju.

Prva televizijska slika iz svemira, 725 kilometara iznad Zemlje:

Foto: NASA

Prvog aprila 1960. godine, televizijski i infracrveni satelit za posmatranje (TIROS-1), prvi uspešni meteorološki satelit na svetu, poslao je prvi televizijsku sliku Zemlje iz svemira. Fotografija je otkrila nejasnu sliku debelih slojeva oblaka iznad našeg prebivališta.

Slika Zemlje snimljena 7. decembra 1972, dok se posada „Apola 17“ kretala ka Mesecu:

Foto: NASA

Poznata je kao „Plavi kliker“ i ujedno je prva detaljna slika naše planete, naspram tamno crne praznine svemira. U kadru se mogu videti Afrika i Madagaskar, zajedno sa Arabijskim poluostrvom i Antarktikom.

Ova fotografija je kasnije služila astronautima da iskuse „efekat pogleda“ koji Nasa opisuje kao: „uticaj pogleda na Zemlju odozgo i kako to izaziva promene u načinu na koji astronauti gledaju i razmišljaju o našoj planeti i samom životu“. Astronauti su inače opisivali do kakvog kognitivnog nesklada dolazi u njihovoj svesti kada prvi put vide našu planetu „kako lebdi u praznini“.

Fotografija nazvana „Izlazak Zemlje“, snimljena sa udaljenosti od oko 280.000 kilometara:

Dana 24. decembra 1968. godine, astronauti „Apola 8“ su bili svedoci „izlaska Zemlje“, dok je naša planeta izvirivala iza neravne površine Meseca.

„Prevalili smo ovaj put da istražimo Mesec, a najvažnije je da smo otkrili Zemlju“, reči su astronauta Bila Andersa, koji je napravio fotografiju.

„Orajon“ je snimio Zemlju i Mesec sa udaljenosti od 432.210 kilometara:

Foto: NASA

Dana 28. novembra, NASA je podelila fotografiju koju je snimila kapsula „Orajon“ iz projekta „Artemis 1“ koja prikazuje Mesec i Zemlju u pozadini. „Orajon“ je zabeležio ovaj snimak kada je dostigao maksimalnu udaljenost od Zemlje od 432.210 kilometara.

„Artemis 1“ je prva misija u okviru Nasinog programa za ponovno sletanje astronauta na Mesec, a zatim na Mars.

Pogled na Zemlju sa tamne strane Saturna, udaljena je 1.445 miliona kilometara:

Foto: NASA

Svemirska sonda „Kesini“ (Cassini) snimila je Zemlju sa tamne strane Saturna 19. jula 2013. godine. Slika je nazvana „Dan kada se Zemlja nasmešila“.

„Ovo bi mogao biti dan, pomislila sam, kada bi svi stanovnici Zemlje, istovremeno, mogli da izađu i da iz sveg glasa pošalju kosmički poklič i nasmeju se kamerama iz daleka, daleka“, napisala je Kerolin Porko, vođa tima za snimanje sonde „Kesini“ u junu 2013. godine.

Zemlja kao „bledoplava tačka“:

Foto: NASA

Letelica „Vojadžer 1“ je 14. februara 1990. godine zabeležila sliku „bledoplave tačke“ sa udaljenosti od skoro šest milijardi kilometara.

To je gotovo mitska slika Zemlje unutar raspršenog zraka sunčeve svetlosti, i ujedno najudaljeniji pogled na Zemlju koji je do sada snimila neka svemirska letelica.

„Pogledajte ponovo tu tačku. Ovu ovde. To je naš dom. Tu smo mi“, zabeležio je čuveni kosmolog, Karl Segan.

(Izvor: Biznis Insajder)

***

BONUS VIDEO: Odmor u vasioni, hotel svemirske kategorije

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Ostavi prvi komentar