Dok Srbija ključa mesecima, vrlo je primetno odsustvo bilo kakvih značajnijih reakcija iz Evropske unije, za koju je Srbija, bar formalno, kandidat za članstvo od kojeg se očekuje ispunjavanje određenih uslova demokratskim standardima. Po opštem mišljenju kritičke javnosti, zemlje Zapada podržavaju vlast u Srbiji zbog svojih konkretnih interesa i geopolitike, i uopšte ih ne zanima stanje demokratije u Srbiji. Slično je i sa tamošnjim medijima kojima Srbija, osim u kontekstu ruskog uticaja, uopšte nije tema. Ali polako postaje tema, a i zvanični Brisel počinje da primećuje stotine hiljada ljudi na ovdašnjim ulicama. Nastavlja Nikola Pavlović, reporter Dnevnika na TV Nova.
Danas iznenađenje – Evropska komisija zatražila je izveštaje o napadima na studente od srpskih tužilaštava. Pored toga, komisija traži i podatke o svim ostalim protestima koji su se tokom prošle godine dešavali u Srbiji, uključujući i proteste protiv nakon izbora u decembru 2023. godine, takozvane ekološke proteste, proteste povodom najavljenog rušenja Starog savskog mosta, kao i proteste prosvetara i ostale.
„U poređenju sa onim što je Evropska unija radila ili nije, ovo je prvi korak koji pokazuje da unija prati dešavanja u Srbiji, ne samo iza scene. Uzevši u obzir da je Srbija i dalje u pregovorima za članstvo, normalno je da Komisija pita šta se događa, zašto se ljudi prebijaju i šta može da se očekuje? S druge strane kada iz Unije kažu da se ispune kriterijumi, vladavina prava, to je tačno, ali ako nema kredibilnog puta za članstvo, teško Uniji da postavlja zahteve, jer obećavaju nešto što nije na stolu“, kaže novinar Mihael Martnes.
U Nemačkoj, najvećem srpskom ekonomskom partneru – ostavka premijera Srbije i pad vlade možda je zanimljivija vest nego protesti, ali ni to nije tema.
„Ali nije ni u top 10 vesti u Nemačkoj, delom zato što je Nemačka trenutno fokusirana na sebe zbog nadolazećih izbora. Ali da, pažnja postoji, posebno je pad vlade ukazao na trenutno stanje u Srbiji“, kaže Martnes.
O dešavanjima u Srbiji, svetski mediji, pa i britanski, pojačali su izveštavanje posle ostavke premijera Vučevića. Srbija se i dalje najviše spominje u kontekstu Rusije, ali u poslednje vreme i u vezi sa ekspanzijom Kine u Evropi, pojašnjava novinarka iz Londona.
„Pre tog smo imali sporadično izveštavanje u smislu prenošenja vesti, informacija, ali ne toliko velikom obimu kao što je bilo Gardijanovo objavljivanje na anslovnoj strani internet izdanja jedne analize za njihove čitaoce koja je sadržala paralele sa padom bivšeg režima Slobodana Miloševića“, kaže Danica Ilić, novinarka.
Reakcija, može se reći, očekivana:
„Onaj najpokvareniji, najlažljiviji Gardijan londonski. Ne interesuje me šta stranci pišu…“, poručio je Aleksandar Vučić, predsednik Srbije.
Ali strance interesuju reakcije:
!“, objavili su video da njihovi čitaoci vide kako predsednik jedne države u Evropi ih naziva i smatra zato što su napravili analizu – ja sam analizu pogledala, dakle ima tih paralela u kojima kažu da su poljoprivrednici izašli – ali takođe kažu da je zapravo rpesudna bila uloga policjskih i vojnih snaga u padu Miloševića. Oni govore o korupciji režima, izveštavaju o bloakdama o autokomandi, vrlo čisto, bez mnogo uplitanja komentara“, kaže Ilić.
Pored pojačane retorike prema medijima, što stranim, što domaćim, zaoštrilo se i ka nevladinom sektoru, pa i evropskim institucijama u Srbiji. Tradicionalno, civilno društvo nema dobar odnos sa srpskim vlastima, podsećaju u Centru za Evropske politike. Nema ni direktnog razgovora sa nevladinim organizacijama, a kada je to vlast činila radila je pro-forme jer je znala da Brisel to traži, što je navedeno u brojnim izveštajima Evopske komisije.
„Suštinski nikada retko je neki od tih sastanaka prozvodio susptitivne promene i u ovom trenutku kada se vidi da se situacija zaoštrava predsednik Srbije se odlučuje da podigne na još gori nivo situaciju i sa civilnim drutvom dodatno zategne komunikaciju, što je svakako jedan od negativnih pokazatelja gde je zapravo Srbija i još jedan minus na našem evropskom putu jer stagniamo 10 godina i nadam se da posle ovoga nećemo još 10 godina stagnirati“, kaže Strahinja Subotić iz Centra za evropske politike.
Kao ulje na vatru dolazi odluka Trampove administracije da državna Agencije za međunarodni razvoj, USAID, obustavi stotine projekata širom sveta koje administracija smatra raspanjem novca američkih poreskih obveznika, u šta spadaju aktivnosti brojnih nevladinih organizacija zemljama u razvoju, pa i one u Srbiji, kojima je upravo USAID jedna od značajnih donatora.
Prilog pogledajte na početku ove vesti.
BONUS VIDEO: Evropska vlada pita srpsko tužilaštvo za nasilje na studentima