Naci žurke i kukasti krstovi: Burna mladost Isidore Bjelice

Pisalo je da su učesnici maskenbala bili obučeni u neku vrstu nacističkih kostima, te da su na crnim košuljama imali kukaste krstove. Navedeno je da se o tome pričalo po gradu, ali da je rođendanska proslava bila obavljena u tajnosti, te da su "zavet ćutanja" prekinuli studenti koji nisu želeli da prisustvuju proslavi, a koji su o tome obavestili nadležne institucije.Oranizatori rođendana bile su Isidora Bjelica, kći tada poznatog šahovskog majstora i novinara Dimitrija Bjelice, i Gordana Grozdanić, kći orijentaliste prof. dr. Sulejmana Grozdanića. Nekoliko dana nakon rođendana Bjelica je nazvala telefonom svoju prijateljicu Tanju Sekulić, koja nije bila na rođendanu, i pričala joj o svemu što se tamo događalo. Tako su, navodno, tajne službe koje su prisluškivale telefon profesoru Grozdaniću saznale za ceo slučaj.U sarajevskom Oslobođenju objavljen je tekst o rođendanskom slavlju održanom "u stilu nekadašnjih fašističkih proslava", na kome je učestvovalo devetnaest studenata Univerziteta u Sarajevu ili, kako su u članku prikazani, "nemoralnih mladića i devojaka". Naglašeno je da se na "morbidnom slavlju" nalazilo i četvoro članova Saveza komunista.Informacije koje su tih dana kružile Sarajevom konačno su stigle do medija. Navodno su zidovi stana bili okićeni nacističkim zastavama i parolama, prikazivani su filmovi o Hitleru i Trećem Rajhu, a većina gostiju bila je obučena u neku vrstu nacističkih odora s trakama i kukastim krstovima na rukavima.Od tekstova u novinama, pa sve do "političkog reagovanja", prošlo je mesec dana.

Isidora je, kako navode pojedini izvori, tvrdila da su je ljudi iz tadašnje vlasti prisluškivali i pratili, jer se zalagala za demokratiju, ukidanje vojnog roka i prestanak diskriminacije gej populacije. Osumnjičena je da namerava da sa stranim silama sruši režim, zbog čega su je ispitivali 18 sati pretivši da će je silovati, ubiti, itd. Njoj i njenoj porodici tada su zaplenili većinu stvari, nakon čega se književnica sa roditeljima zaputila u Beograd.U Beogradu je lepo prihvaćena i bila je rado viđena na zabavama. Upisala je Fakultet dramskih umetnosti, odsek dramaturgija. Magistrirala je sa tezom "Tehnotriler kao savremeni oblik tragedije". Jedno vreme je radila kao asistent na predmetu Scenario. Godine 1989. je napisala knjigu "Gospodar sretnih predmeta", koju je objavila izdavačka kuća Sfairos.Književnica je preminula juče u 52. godini života, nakon što se više od osam godina mukotrpno borila sa narušenim zdravljen i bolesti.

Pratite portal Nova.rs i na društvenim mrežama Instagram, Fejsbuk i Tviter.