U toku je trka sa vremenom da se locira turistička podmornica koja je nestala u ponedeljak dok je istraživala ostatke broda Titanika u Atlantskom okeanu. Pomorski stručnjaci kažu da je olupina u takvoj poziciji da će to biti "teška" misija spasavanja. Podmornica kojom upravlja Oušen Gejt Ekspedišens (OceanGate Ekpeditions), poznata kao podmornica Titan, može primiti samo do pet ljudi na 96 sati. Ovako izgleda podmornica koju sada bez daha prati ceo svet.

Podmornica sa pet putnika, među kojima su britanski milijarder Hamiš Harding, kao i jedan od najbogatijih ljudi Pakistana Šahzada Davud i njegov sin Sulejman.

Od 2019. godine, kompanija nudi turistima priliku da istraže olupine Titanika više od 3,2 km ispod površine okeana od obale Kanade – po ceni od 250.000 dolara po osobi. Podmornica je teška 10.432 kg i dugačka 6,7 metara.

„Ceo naš fokus je na članovima posade u podmornici i njihovim porodicama. Duboko smo zahvalni na velikoj pomoći koju smo dobili od nekoliko vladinih agencija i dubokomorskih kompanija u našim naporima da ponovo uspostavimo kontakt sa podmornicom“, navodi se u saopštenju kompanije.

Titan obično radi sa jednim glavnim pilotom, tri člana posade, a zatim i turistima koji plaćaju avanturu.

Foto: Tanjug/OceanGate Expeditions via AP, File

Ronjenja traju po 10 sati

Na veb sajtu kompanije navodi se osmodnevni plan putovanja, koji kreće od grada Sent Džona u Njufaundlendu do mesta olupine Titanika.

U 2019. godini, podmornica Titan postavila je svetski rekord kao prva nevojna podmornica sa posadom u najsavremenijoj podmornici od pet osoba koja je ronila na 3.760 metara ispod površine okeana.

Timu je trebalo oko dva sata da se spusti do morskog dna. Tim je zatim proveo sat vremena istražujući dno pre nego što je krenuo nazad. Ronjenja mogu trajati do 10 sati svaki, a putnici dobijaju malo više prostora nego u tipičnim plovilima.

„Unutrašnjost Titana je prostrana u poređenju sa tradicionalnim podmornicama za duboko ronjenje“, navodi se u opisu, kao i da „članovi posade imaju dovoljno prostora da rade zajedno kako bi dokumentovali mesto olupine Titanika“.

Kompanija takođe napominje da se ronjenje može prilagoditi skoro bilo gde u svetu.

Nema sedišta, ima mali toalet

Prošle godine, osnivač turoperatora Oušen Gejt Ekspedišens pokazao je timu CBS njuza unutrašnjost podmornice koja se koristila za obilazak olupina Titanika. Snimak CBS-a prikazuje malu komoru, sa prostorom otprilike koliko i minikombi.

Nema stolice ni sedišta, a putnici sede prekrštenih nogu na podu. Moraju da izuju obuću pre ulaska.

Za tako naprednu podmornicu, unutrašnjost je uglavnom „gola“ i jednostavna, sa samo jednim dugmetom i ekranom na zidu. Ostatak operacija broda se izvodi na ručnom kontroloru koji izgleda kao konzola sa šarenim dugmadima.

Na prednjoj strani podmornice nalazi se samo jedan mali toalet, koji se „predstavlja kao najbolje sedište“, prema veb stranici Oušen Gejta. Dodaje se da kada se koristi toalet, postavljaju zavesu za privatnost „i pojačavaju muziku“.

Preporučuje se putnicima da ograniče ishranu pre i tokom ronjenja „kako bi se smanjila verovatnoća da će morati da koriste toalet“.

Sistem za praćenje zdravlja posade

Oušen Gejt je ranije u junu objavio na Tviteru da se oslanja na Starlink Ilona Maska da obezbedi internet i komunikacijsku vezu tokom ekspedicije. Nije jasno da li su komunikacije imale bilo kakvu ulogu u nestanku podmornice.

Najznačajnija inovacija tokom izgradnje podmornice je njen sistem za praćenje zdravlja posade u realnom vremenu, navodi kompanija.

„Ovaj sistem za praćenje zdravstvenog stanja na brodu obezbeđuje rano otkrivanje upozorenja za pilota sa dovoljno vremena da zaustavi spuštanje i bezbedno se vrati na površinu“, navodi kompanija.

Foto: OceanGate Expeditions / Ferrari / Profimedia

Nije potrebno ronilačko iskustvo

Oušen Gejt objašnjava da ljudima koji žele da se ukrcaju na podmornicu nije potrebno prethodno ronilačko iskustvo, ali da postoji „nekoliko fizičkih zahteva kao što je mogućnost ukrcavanja u male čamce na aktivnom moru“.

Stokton Raš, izvršni direktor i osnivač Oušen Gejta, rekao je u intervjuu za Dan.org od čega je podmornica napravljena.

„U suštini, razlika je u prostoriji pod pritiskom od ugljeničnih vlakana i titanijuma. Ljudi su uspešno koristili karbonska vlakna za jahte i avione, ali ih još nisu primenili na podmornicama sa posadom. Mnogo toga se promenilo u poslednjih 50 godina. Sada znamo mnogo o kompozicijama i kako ih proizvoditi i testirati da bismo bili sigurni da su u redu“, rekao je on.

Raš je takođe među članovima posade na podmornici koja je nestala.

Foto: OceanGate Expeditions / Ferrari / Profimedia

Američka obalska straža potvrdila je za Njujork post da je spasilačka misija i dalje u toku.

„Veoma je zabrinjavajuće. Mogla je da se zaplete u olupine Titanika, još ne znamo. Mesto olupine je daleko od bilo kog mesta. Jedina nada je da će matični brod imati rezervnu letelicu koja može odmah da istraži šta se dešava“, rekao je bivši kontraadmiral Kris Pari tokom pojavljivanja na Skaj njuzu.

U međuvremenu, vođa ekspedicije Titanik, Majkl Haris, ističe da je najgora situacija ako se nešto desilo sa trupom podmornice.

„Bojimo se da je eksplodirala na oko 3.200 metara“, rekao je Haris za Foks njuz.

Na pitanje da li je mornarica mogla nešto da uradi u ovom trenutku, Haris je direktno odgovorio „ne“.

Podmornica nestala na nekoliko sati prošle godine

Petočlana podmornica Titan bila je predstavljena u segmentu CBS Sundai Morning krajem prošle godine, a dopisnik Dejvid Pog je pratio put do mesta brodoloma.

Reagujući na vest da su Titan i njegova posada nestali u ponedeljak ujutro, Pog je tvitovao da je bio na istoj podmornici kada je snimao svoju priču prošlog leta.

„Možda se sećate da se podmornica @OceanGateEkped za #Titanik izgubila na nekoliko sati i prošlog leta, kada sam bio tamo,“ rekao je Pog.

Tokom segmenta, Pog je ispričao da je podmornica izgubila komunikaciju sa brodom koji je vodio njegovo kretanje pod vodom, što je uništilo putovanje.

„Pod vodom nema GPS-a, tako da bi površinski brod trebalo da vodi podmornicu do brodske olupine slanjem tekstualnih poruka“, rekao je Pog u priči.

„Tokom ovog ronjenja, komunikacija je nekako prekinuta. Podmornica nikada nije pronašla olupinu“, dodao je on.

Uprkos poteškoćama, kompanija je kasnije uspela da pokrene uspešno ronjenje, pri čemu je posada došla na mesto najzloglasnijeg brodoloma na svetu.

„Ovo će biti prva i poslednja misija na Titaniku 2023. godine“

Među onima koji su učestvovali u ekspediciji koja je nestala u ponedeljak ujutru je britanski milijarder Hamish Harding, izvršni direktor Action Aviation u Dubaiju. Harding je u subotu objavio na Fejsbuku svoje planove da učestvuje u ekspediciji.

„Ponosan sam što konačno mogu da objavim da sam se pridružio Ekspedicijama Oušen Gejta za njihovu misiju RMS TITANIC kao specijalista misije na podmornici koja se spušta na Titanik“, rekao je on.

„Zbog najgore zime u Njufaundlendu u poslednjih 40 godina, ova misija će verovatno biti prva i jedina misija na Titaniku 2023. godine“, dodao je Harding.

„Upravo se otvorio vremenski prozor i sutra ćemo pokušati da zaronimo. Juče smo počeli da plovimo iz Sent Džonsa, Njufaundlend, Kanada i planiramo da počnemo sa ronilačkim operacijama sutra ujutro oko 4 sata ujutro. Do tada imamo puno priprema i brifinga“, dodao je on.

PROČITAJTE JOŠ:

Koliko im je vremena preostalo?

Podmornica je u nedelju ujutru započela dvočasovno spuštanje do olupine, koja se nalazi na oko 1.450 kilometara od obale Kejp Koda u Masačusetsu.

Izgubila je kontakt sa Polarnim princom, pomoćnim brodom koji je prevezao podmornicu do lokacije, 1 sat i 45 minuta nakon spuštanja, rekli su zvaničnici. Potraga je počela kasnije tog dana.

Zvaničnici obalske straže procijenili su u ponedjeljak popodne da je podmornica imala „negde između 70 do punih 96 sati“ kiseonika – što je potencijalno dalo spasiocima rok do petka da lociraju i izvuku brod. Pojedini mediji pišu da će članovi posadi imati dovoljno kiseonika do četvrtka u ponoć.

Ali dubina područja gde su nestali mogla bi predstavljati izazov.

Najdublje podvodno spasavanje ikada bilo je spasavanje Rodžera Čepmena i Rodžera Malinsona, koji su 1973. spaseni iz podmornice. Bili su zarobljeni 76 sati pre nego što su konačno izvučeni na površinu. Olupina Titanika je daleko većoj dubini.

Ostali faktori koji otežavaju potragu uključuju njenu udaljenost od obale, lokalne vremenske uslove i nepoznanice poput stanja podmornice i da li ima radnu opremu poput akustičnih pingera koju timovi za pretragu mogu otkriti.

BONUS VIDEO: Brod koji je potonuo na svom prvom i jedinom putovanju

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Ostavi prvi komentar