Foto: Chase Doak/ REUTERS, Shutterstock, Google maps

Američki avioni sad već masovno s neba obaraju neobične objekte koji bi mogli biti – bilo šta. SAD ne zna o čemu se tačno radi, ali veruju da je prvi objekat bio kineski špijunski balon. Na brifingu u nedelju uveče američko Ministarstvo odbrane govorilo je o "povećanom stanju pripravnosti". Kažu da pomnije proučavaju američki vazdušni prostor i da su radarski filteri podešeni kako bi na nebu prepoznali manje objekte. Rečeno je i da oboreni objekti nisu predstavljali vojnu pretnju, a Ministarstvo odbrane tvrdi da objekti "operišu u istraživačke svrhe".

Ali, koliko se još može nastaviti ova politika “pucaj prvi”, pita se u kratkoj analizi novinar Sky Newsa.

Jasno je da će to zavisiti od prikupljanja i analizi krhotina. Doći će trenutak kada će SAD znati s čime ima posla i zauzeti konkretan stav – ali, u međuvremenu, ne želi da rizikuje.

Američkog predsednika, svakako, ne interesuje rizik, barem što se politike tiče. Nedelja je počela kritikama upućenim Džou Bajdenu jer je oklevao oko izdavanja naredbe za obaranje kineskog špijunskog balona, prenosi Jutarnji list.

Pročitajte još:

Završilo se tako što se on oglasio na Tviteru, oštro govoreći o Kini – „delovaćemo kako bismo zaštitili svoju zemlju“ – dok su istovremeno američke snage pokušavale doći do onoga što su oborile iznad jezera Hjuron.

A na završnom nedeljnom brifingu, vrh Ministarstva odbrane otvorio je vrata novim nagađanjima. Kada su ga tokom brifinga upitali da li bi objekti u vazuhu mogli da budu vanzemaljci, general američkih vazdušnih snaga Glen Van Herk odgovorio je: „Nisam ništa isključio.“

Ali, obaranje ogromnog kineskog balona uz američku obalu, nakon čega je usledilo obaranje dva manja objekta iznad Aljaske i Kanade, te još jednog iznad Mičigena u nedelju, izazvalo je zabrinutost za bezbednost Severne Amerike i dodatno zategnulo odnose s Kinom, piše Gardijan.

O kakva četiri objekta se radi?

Priča počinje krajem januara, kada je džinovski kineski balon, za koji su američki zvaničnici rekli da je balon za nadzor, danima lebdeo američkim nebom pre nego što ga je 4. februara oborio mlaznjak F-22 u blizini obale Južne Karoline. Kina je insistirala na tome da se radi o civilnom balonu za meteorološka i druga naučna istraživanja te da je skrenuo s kursa.

Pentagon je tvrdio da je balon imao gondolu veličine tri autobusa koja je težila više od tone; da je bio opremljen s više antena i da je imao dovoljno velike solarne ploče za napajanje nekoliko senzora za prikupljanje obaveštajnih podataka.

Zatim su u petak, 10. februara, američki borbeni avioni oborili još jedan objekat u blizini severne Aljaske, objavila je vojska, dodajući da je to bilo „unutar američkog suverenog vazdušnog prostora iznad američkih teritorijalnih voda“. Zvaničnici su objavili i da objekat nije imao nikakav sistem pogona ili kontrole.

U subotu je američki mlaznjak F-22, po zapovedi SAD-a i Kanade, oborio „zračni objekat na velikim visinama“ iznad kanadske centralne teritorija Jukona, oko 100 milja (160 km) od američke granice, rekavši da predstavlja pretnju civilnim letovima. Kanada je rekla da je ovaj balon bio cilindričan i manji od prvog uočenog balona. Kanadska ministarka odbrane Anita Anand nije želela da nagađa o tome da li potiče iz Kine.

Zvaničnici su za drugi i treći objekat rekli da je bio veličine Folksvagenove Bube.

U nedelju je američki predsednik Džo Bajden naredio američkim ratnim avionima da “iz opreza” obore neidentifikovani objeat iznad jezera Hjuron u Mičigenu, rekao je visoki zvaničnik administracije.

Objekat je opisan kao osmougaona struktura sa žicama koje vise s njega i nije se smatrao vojnom pretnjom bilo čemu na tlu, ali je mogao predstavljati opasnost za civilno vazduhoplovstvo jer je leteo na oko 6.000 metara, rekao je zvaničnik.

Čelnik većine u američkom Senatu Čarls Šumer, kog je Bajdenova administracija izvestila nakon incidenta oko Jukona, rekao je u nedelju, pre incidenta na jezeru Hjuron, da su prethodna dva objekta verojatno bili baloni, „ali mnogo manji od prvog” te da oba lete na oko 12.200 metara.

Samo je prvi predmet do sada pripisan Pekingu.

Američki vojni zapovednik, koji čuva američki vazdušni prostor, rekao je u nedelju da ne može utvrditi kako su poslednja tri objekta koja su oborena u poslednja tri dana uspevala da lebde u vazduhu, dodajući da ih s razlogom ne naziva balonima.

Šta je pronađeno?

Vojni timovi koji rade iz aviona, brodova i mini podmornica pretražuju plitke vode kod Južne Karoline u potrazi za prvim objektom, a vojne slike pokazuju izvlačenje velikog komada balona. FBI preuzima ostatke kako bi uradio analizu.

Operacije izvlačenja drugog objekta nastavljaju se na morskom ledu u blizini Dedhorsa na Aljasci. „Arktički vremenski uslovi, uključujući ledeni vetar, sneg i ograničenu dnevnu svetlost, utiču na operaciju“, rekla je vojska.

Timovi za izvlačenje uz podršku kanadskog patrolnog aviona CP-140 traže ostatke trećeg objekta u Jukonu, rekao je Anand u subotu.

Pentagon je rekao da FBI blisko sarađuje s kanadskom policijom.

Očekuje se da će se u potragu za delovima četvrtog uništenog objekta uključiti i američka vojska koja je opremljena specijalnom ronilačkom opremom dizajniranom za ekstremno hladne vode jezera Hjuron u Mičigenu.

Zašto se odjednom pojavilo toliko objekata?

Sjedinjene Države su rekle da su baloni deo „flote“ koja se rasporedila na pet kontinenata. Neki analitičari veruju da bi to mogao biti početak velikog kineskog nadzora usmerenog na strane vojne kapacitete pre moguće eskalacije napetosti oko Tajvana u narednim godinama.

Analitičari kažu da američke i kanadske obaveštajne službe neprestano primaju ogromne količine neobrađenih podataka, ali da se pri njihovoj obradi pažnja uglavnom obraća na potencijalnu pretnju projektila, a ne na spore objekte poput balona.

“Sada ih, naravno, tražimo. Tako da, mislim da ćemo ih verojatno pronaći još“, rekao je za NBC Jim Himes, vodeći demokrata u obaveštajnom odboru Predstavničkog doma.

Pentagon je rekao da nakon otkrića balona sve pomnije proučava.

Zvaničnici su rekli da se sada zna da su tri balona nakratko preletela teritoriju SAD tokom administracije Donalda Trampa, ali u to vreme nisu otkriveni, te da je preleteo i ranije, tokom Bajdenovog mandata.

Kako ovo sve utiče na američko-kineske odnose?

Sjedinjene Države odustale su od poseta američkog državnog sekretara Entonija Blinkena Kini, čiji je cilj bio da stabilizuje ozbiljno zategnute odnose. Osim toga, sankcionisali su šest kineskih subjekata za koje se veruje da podržavaju programe vojnih špijunskih balona.

Peking je osudio obaranje prvog balona, rekavši da je time „ozbiljno prekršena međunarodna praksa“. Poručili su i da “zadržavaju pravo korišćenja svih potrebnih sredstava kako bi u budućnosti rešili slične situacije”.

Kinezi nisu reagovali na obaranja poslednja tri objekta.

BONUS VIDEO Pucanje balona američko-kineskih odnosa

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare