Foto: GAVRIIL GRIGOROV/SPUTNIK/KREMLIN/EPA-EFE, Alexander Reka/Rogulin Dmitry/ TASS / Profimedia, Igor Golovnov / Alamy / Alamy / Profimedia, Shutterstock

"Ne blefiram", uzviknuo je ruski predsednik Vladimir Putin kada je objavio delimičnu mobilizaciju ruskog stanovništva, ali i referendume o pripajanju Rusiji u četiri ukrajinske oblasti. Po pitanju mobilizacije nije blefirao, referendumi su sprovedeni, a Putin je danas u Moskvi potpisao ukaz kojim su Donjecka, Luganska, Hersonska i Zaporoška oblast pripojene Rusiji. Jedno pitanje sa njegovog obraćanje koje je pratio ceo svet ostalo je bez odgovora, ali u tom kontekstu ne bi valjalo da saznamo da li blefira.

Svečanom ceremonijom u Moskvi, kako je to Kremlj nazvao, Vladimir Putin potpisao je ukaz kojim su četiri ukrajinske oblasti i zvanično pripojene Rusiji. Proruski lideri ovih oblasti prisustvovali su potpisivanju, koje je bilo prenošeno na velikom ekranu na Crvenom trgu u Moskvi.

Potom je organizovana i proslava u vidu pop koncerta, a autobusi puni ljudi došli su u glavni grad Rusije, koji se od jutra pripremao za slavlje.

Moskva Foto:EPA-EFE/SERGEI ILNITSKY

Drastično drugačija atomosfera zabeležena je u Kijevu, koji se priprema da odgovori na postupak Rusije, koja je anektirala 15 odsto ukrajinske teritorije.

Predsednik Vladimir Zelenski, ali i ostali ukrajinski zvaničnici poručili su Putinu da neće priznati rezultate referenduma, ali i da će reagovati na otimanje teritorije.

Istog stava je i međunarodna zajednica, koja se od samog početka rata u Ukrajini –  24. februara ove godine, pribojavala ovog scenarija.

On, međutim, za Moskvu nije nepoznanica, obzirom da je isti postupak sproveden na Krimu 2014. godine. Sada je potpuno jasno da prvi čovek Kremlja ide na opciju „sve ili ništa“, što znači da pripajanje teritorije može da iskoristi za preduzimanje mnogo drastičnijih koraka.

Foto: Illia Uriadnikov / Alamy / Alamy / Profimedia,
YEVGEN HONCHARENKO/GAVRIIL GRIGOROV/SPUTNIK/KREMLIN/EPA-EFE, EPA-EFE/DMITRY ASTAKHOV / SPUTNIK / GOVERNMENT PRESS SERVICE POOL MANDATORY

Nikad veća opasnost

Kako je u ranije pomenutom govoru Putin istakao i mogućnost korišćenja nuklearnog oružja, zapadni zvaničnici sada strahuju od njegovog narednog poteza.

Prema evidencijama Sjedinjenih Država, Rusija ima 5.977 nuklearnih bojevih glava – uređaja koji pokreću nuklearnu eksploziju – uključujići oko 1.500 koje nefunkcionalnih koje bi trebalo demontirati.

Od preostalih oko 4.500, većina se smatra strateškim nuklearnim oružjem – balističkim projektilima ili raketama, koje mogu da gađaju na velike udaljenosti. Ovo oružje se inače smatra izuzetno opasnim u slučaju nuklearnog rata.

Ostalo je manje destruktivno nuklearno oružje za upotrebu kratkog dometa i može se upotrebljavati na ratištima ili na moru.

Foto:SERGEI BOBYLEV / SPUTNIK / KREML/EPA-EFE, Shutterstock

Ali, to ne znači da Rusija ima hiljade nuklearnog oružja dugog dometa spremnih za upotrebu.

Stručnjaci procenjuju da je oko 1.500 ruskih bojevih glava trenutno „raspoređeno”, što znači da su smeštene u bazama raketa i bombardera ili na podmornicama na moru.

Kakva je situacija u ostatku sveta?

Pored Rusije, još devet zemalja ima nuklearno oružje – Kina, Francuska, Indija, Izrael, Severna Koreja, Pakistan, Rusija, SAD i Velika Britanija.

Kina, Francuska, Rusija, SAD i Velika Britanija se nazale u grupi koja je potpisala Ugovor o neširenju nukelarnog oružja (NPT), a koju ukupno čini 191 zemlja.

Prema sporazumu, oni moraju da smanje svoje zalihe nuklearnih bojevih glava i, teoretski, posvećeni su njihovoj potpunoj eliminaciji.

Ukrajina referendum Foto:EPA-EFE/ANATOLY MALTSEV

To se i dešavalo tokom 1970-ih i 80-ih.

Međutim, Indija, Izrael i Pakistan nikada nisu pristupili NPT, a Severna Koreja je napustila grupu 2003. godine.

Izrael je jedina zemlja od devet zemalja koja nikada nije zvanično priznala da ima nuklearni program – ali je opšte poznato da ima nuklearne bojeve glave.

Za razliku od njih, Ukrajina nema nuklearno oružje i, uprkos optužbama Putina, nema dokaza da je pokušala da ga nabavi.

POGLEDAJTE JOŠ:

Koliko je nuklearno oružje razorno?

Nuklearno oružje je dizajnirano da izazove maksimalnu devastaciju.

Obim uništenja zavisi od niza faktora, uključujući: veličina bojeve glave i koliko visoko može da detonira.

Ali čak i najmanja bojeva glava može da izazove ogromne gubitke i trajne posledice.

Razmere potencijalne katastrofe najbolje oslikava razlika između bombe iz perioda Drugog svetskog rata, koja je ubila oko 146.000 ljudi u Hirošimi u Japanu imala je 15 kilotona. Današnje nuklearne bojeve glave imaju više od 1.000 kilotona.

Dakle, izvesno je da niko ne bi ostao živ u zoni neposrednog udara nuklearne eksplozije.

BONUS VIDEO Haos u Moskvi Policija tuče okupljene, oni uzvikuju „Rusija bez Putina“

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare