Foto:EPA-EFE/MIGUEL GUTIERREZ

Građani Venecuele danas će izabrati 277 članova Narodne skupštine na izborima koje bojkotuje većina opozicionih partija, odbacivši ih kao "prevaru".

Izbori su organizovani posle gotovo dvogodišnje političke borbe predsednika Nikolasa Madura i opozicionog lidera Huana Gvaida.

Nakon što je Maduro ponovo izabran za predsednika 2018. godine, na izborima koji su opisani kao „ni slobodni ni fer“, Gvaida su parlament, SAD i 50 zemalja priznali za „privremenog predsednika“.

Skupština na čelu sa Gvaidom jedina je institucija koju ne kontroliše Madurova socijalistička PSUV, ali će se to posle današnjih izbora promeniti.

Foto:EPA-EFE/Miguel Gutiérrez

Pročitajte još:

1. Problem jednostranosti

Madurove izbore su državni mediji i institucije predstavili kao način da se „vrati“ skupština koju od poslednjih parlamentarnih izbora u decembru 2015. kontroliše opozicija.

Očekuje se da će na ovim izborima Madurova koalicija osvojiti većinu jer su opozicione partije koje podržavaju Gvaida najavile da će bojkotovati izbore.

Stranke lokalne Gvaidu odlučile su se na taj potez jer su i izborna komicija i Vrhovni sud gde puni Marudovih ljudi. Opozicija smatra da će rezultati izbora biti namešteni kako bi Madurova stranka dobila i zbog toga ne žele da daju legitimitet izborima učešćem u njima.

Uprkos bojkotu Gvaidovih pristalica, izvestan broj opozicionih stranaka učestvuje u izborima, uključujući Narodnu revolucionarnu alternativu koja se odvojila od vladajuće koalicije i predstavlja Madurove levičarske protivnike.

Bez obzira na ishod izboga, Gvaido je najavio održavanje „narodnih konsultacija“, neke vrste referenduma gde će se građani Venecuele izjašnjavati da li prihvataju rezultate izbora.

Medijski izveštaji pokazuju da je interesovanje građana za ove izbore relativno nisko, a nedavno ispitivanje javnog mnjenja pokazalo je da 62 posto Venecuelanaca ne podržava ni Madura ni Gvaida.

Foto: EPA-EFE/Rayner Peña

2. Pitanje legitimiteta

Evropska unija, SAD i Organizacija američkih država su ocenile da izbori nisu u skladu sa standardima demokratske transparentnosti i najavile da neće priznati rezultte izbora. Slične najave stigle su i iz većeg broja latinoameričkih država, uključujući Brazil i Kolumbiju.

Sa druge strane, Rusija, Kina, Turska, Iran, Kuba i Nikaragva će sasvim sigurno priznati rezultat izbora, budući da je reč o Madurovim saveznicima.
Novoizabrani predsedik SAD Džo Bajden jasno je stavio do znanja da Madura smatra diktatorom a mnogi očekuju da će Bajden, kad bude inaugurisan u januaru, pokrenuti širi konsenzus kako bi se sa vlasti zbacio Maduro.

3. Konsolidacija moći

Ako Maduro preuzme kontrolu nad skupštinom, očekuje se da će iskoristiti priliku da usvoji zakon koji će dodatno učvrstiti njegovu političku i ekonomsku kontrolu nad zemljom. Prvu zakon koji će nova skupština usvojiti biće onaj koji će kažnjavati „izdajnike“, poručio je visoki zvaničnik Madurove vlade Dosodadeo Kabeljo.

Foto: Cristian HERNANDEZ / AFP / Profimedia

4. Podela u opozicionim redovima

Gvaido se proteklih dana našao na udaru kritika zbog odluke da bojkotuje izbore i nesdostatka strategije u borbi protiv Madura. Njegovo postavljenje za „privremenog predsednika“ rezultat je njegovog položaja kao predsednika Narodne skupštine a na osnovu ustava, predsedavajući parlamenta može da zameni predsednika u slučaju da to mesto postane upražnjeno.Tvrdeći da su izbori iz 2018. bili nelegitimni i da je mesto predsednika upražnjeno, Gvaido se uz pomoć skupštine proglasio za predsednika.

Tvrdeći da su izbori iz 2018. bili nelegitimni i da je mesto predsednika upražnjeno, Gvaido se uz pomoć skupštine proglasio za predsednika.
njegov mandat ističe 5. januara kada će nova skupština početi da radi. Gvaido i njegove pristalice se nadaju da, pošto su današnje izbore proglasili nelegitimnim, on i dalje nastaviti da bude predsednik.

Foto:EPA-EFE/MIGUEL GUTIERREZ

Iz sveta i regiona pročitajte i:

5. Politička pat pozicija bez rešenja

Ako Maduro i njegove pristalice povrate kontrolu nad Narodnom skupštinom, to će učvrstiti pozicije za i protiv levičarske vlade, kako na domaćem, tako i na međunarodnom terentu.

Isključeni iz institucija, Madurovi protivnici će morati da traže druge načine da okončaju njegovu vladavinu a to može da dovede do novih tenzija i sukova.

***

Pratite nas i na društvenim mrežama:

Facebook

Twitter

Instagram

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Ostavi prvi komentar