Oglas

N.K. explodes inter-Korean liaison office
Foto: Yonhap News / Newscom / Profimedia

Nuklearne probe ispod severnokorejske planine Mantap izazvale potrese koji ne prestaju ni osam godina kasnije

autor:
18. sep. 2026. 23:57

Podzemne nuklearne probe ispod planine Mantap, koje su severnokorejskre vlasti sprovodile do 2017. godine, aktivirale prethodno usnule geološke rasede, pokazuje novo istraživanje. To je pokrenulo lavinu od skoro 1.400 potresa koji se pojačavaju godinama od poslednjeg testa, prenosi RTS pisanje magazina Science.

Oglas

Između 2006. i 2017. godine u tunelima iskopanim ispod planine Mantap u Severnoj Koreji, Pjongjang je izveo šest nuklearnih proba. Geolozi su sada otkrili dokaze da su ovi testovi reaktivirali prethodno mirne rasede, pokrenuvši stotine potresa koji nastavljaju da menjaju seizmičku sliku regiona, prenosi N1.

„Najzanimljiviji rezultat nije samo to što su zemljotresi usledili nakon podzemnih nuklearnih proba, već način na koji se seizmičnost razvijala", objasnio je seizmolog Kvang Hi Kim sa Nacionalnog univerziteta Pusan u Južnoj Koreji za naučni portal Sajens alert.

Severnokorejska lokacija za testiranje Pungje-ri nalazi se ispod planine Mantap, vrha visokog 2.205 metara u severoistočnom delu zemlje. Udaljena lokacija bila je idealna za testiranje rastućih nuklearnih kapaciteta nacije. Tuneli su bušeni horizontalno u planinu ispod stotina metara čvrste stene, što je pomagalo u kontroli i zadržavanju radijacije.

Poslednji test obavljen je 3. septembra 2017. godine i bio je ubedljivo najveći. Dok je bomba u Hirošimi eksplodirala sa energijom od oko 15 kilotona, poslednji test na lokaciji Pungje-ri oslobodio je procenjenih 100 do 250 kilotona. Ova detonacija proizvela je signal snažan kao zemljotres magnitude 6,3.

Podzemna nuklearna eksplozija ne zahteva postojeću pećinu. Detonacija isparava i topi okolnu stenu, iskopavajući podzemnu šupljinu dok šalje intenzivnu detonaciju kroz tlo izvan nje. Kako se ta šupljina hladi, njen krov može da se uruši pod težinom odozgo.

Čini se da se upravo to dogodilo ispod planine Mantap, jer su samo 8,5 minuta nakon eksplozije instrumenti zabeležili seizmički događaj magnitude 4,1 koji se tumači kao urušavanje novoformiranog udubljenja.

Zemljotresi direktno uzrokovani oštećenjem od eksplozije obično počinju odmah i smanjuju se kako se poremećaj rasipa. Pošto je to bio poslednji test, urušavanje šupljine trebalo je da označi početak kraja seizmičkih smetnji, ali je tri nedelje kasnije Zemlja počela snažno da tutnji.

Ostatak teksta čitajte na N1.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare