Foto: EPA-EFE/ALEXEY DANICHEV / SPUTNIK / KREMLIN POOL, Alessandro RAMPAZZO / AFP / Profimedia, Shutterstock

Finska je počela krčenje šuma u blizini granice sa Rusijom kako bi mogla da postavi 200 kilometara dugu i tri metra visoku ogradu sa bodljikavom žicom na vrhu. Razlog tome je rizična bezbednosna situacija, a pored Finske i Estonija, Letonija, Litvanija i Poljska planiraju da izgrade ogradu dugu 1.245 kilometara koja će njih i Evropsku uniju odvojiti od Rusije i Belorusije, zbog čega mnogi smatraju da će ovaj projekat zauvek odvojiti Moskvu od ostatka starog kontinenta.

Neke od ovih zemalja već su počele radove na segmentima ograde. Letonija je 2021. najavila da će izgraditi ogradu dugu 506 kilometara na granici sa Belorusijom, Litvanija je već počela da gradi ogradu dugu 498 kilometara na granici sa Belorusijom, a Estonija je ubrzala fazu planiranja 114-kilometarske ograde na granici sa Belorusijom.

Poljska je u novembru 2022. objavila da planira da izgradi 2,4 metra visoku ogradu sa bodljikavom žicom na vrhu granice sa Kalinjingradom. Potpredsednik poljske vlade i ministar odbrane Marijuš Blaščak objavio je prošle nedelje fotografije na kojima se vidi da se ograda već postavlja.

Čitav njihov poduhvat neodoljivo podseća na Gvozdenu zavesu, 6.920 kilometara dugu zbirku raznih barijera koje su tokom Hladnog rata bile granica između komunističkog Istoka i kapitalističkog Zapada. Deo te barijere bio je Berlinski zid, čiji je pad na kraju doveo do pada komunizma u centralnoj i istočnoj Evropi i ponovnog ujedinjenja Nemačke.

Klaus Dods, profesor geopolitike na Rojal Holovej koledžu, Univerzitet u Londonu, rekao je da se barijera može posmatrati kao „zavesa od bodljikave žice“.

Svih pet evropskih zemalja koje ili planiraju da počnu da grade ogradu ili je već grade rekle su da su zabrinute što strane vlade dozvoljavaju ilegalnim migrantima da uđu na njihovu teritoriju ili će to učiniti u budućnosti.

Neke od ovih zemalja pustile su u rad planove za ograde nakon što je Belorusija 2021. godine pozvala migrante, a zatim ih „prosledila“ državama članicama Evropske unije sa kojima se graniči. Vašington post navodi da je beloruski predsednik Aleksandar Lukašenko time odgovorio na sankcije koje je njegovoj zemlji uvela EU.

Aleksandar Lukašenko Foto: EPA-EFE/VLADIMIR ASTAPKOVICH/SPUTNIK/KREMLIN

Finska, Estonija, Letonija, Litvanija i Poljska žele da što pre podignu ogradu prema Rusiji i Belorusiji jer strahuju da bi Rusija mogla da pokuša da uradi isto što je uradio Lukašenko 2021. godine.

Inače, finsko-ruska granica duga je 1338 kilometara i predstavlja najdužu granicu koju država EU ima sa Rusijom. Finska vlada je, međutim, odlučila da postavljanje ograde duž cele granice nije isplativo. Finci se nadaju da će ograda od 404 miliona dolara, koja bi trebalo da bude završena do kraja 2026. godine, na kraju pokriti 15 odsto finsko-ruske granice. Fincima je najvažnije da postave ogradu na jugoistoku zemlje u blizini postojećih graničnih prelaza.

Foto: Lauri Heino / Shutterstock Editorial / Profimedia

Nakon što je Rusija krajem septembra 2022. naredila delimičnu mobilizaciju rezervista, Finska je znatno otežala Rusima dobijanje viza za ulazak u zemlju. Ismo Kurki kaže da je saobraćaj na rusko-finskoj granici trenutno slab.

Finski zvaničnici rekli su da žele da izgrade ogradu kako zemlja ne bi bila pogođena migrantskom krizom koju je izazvao Lukašenko na granici između njegove zemlje i Evropske unije, odnosno Litvanije, Letonije i Poljske.

Pročitajte još:

„Fizička barijera je neophodna u situacijama velikih migracija. Ona takođe usporava pravac kretanja velikih masa ljudi koji se tada formiraju“, rekli su finski graničari.

Osim podizanja ograde na granici sa Rusijom, Finci će izgraditi i put za patrolna vozila i postaviti sistem nadzornih kamera.

BONUS VIDEO Ukrajinski vojnici u rovovima oko Vuledara

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare