Valentin Incko Foto: EPA/FEHIM DEMIR

Odlazeći visoki predstavnik Valentin Incko kaže da njegova intervencija u krivično zakonodavstvo Bosne i Hercegovine nema nikakve veze sa kolektivnom odgovornošću bilo kojeg naroda, nego se u potpunosti odnosi na individualnu odgovornost.

PROČITAJTE JOŠ:

Incko je, u intervjuu za „Danas“, komentarišići svoju nedavnu odluku da nametne promene u Krivičnom zakonu koje se odnose na negiranje genocida, ocenio „smešnim“ suprotne tvrdnje nekih političara.

Podsetio je da je u saopštenju koje je izdao 23. jula naglasio da su Bošnjaci, Hrvati i Srbi – dobri narodi, kao i da nema loših naroda, niti kolektivne krivice.

„Govor mržnje, veličanje ratnih zločinaca i revizionizam ili direktno negiranje genocida i ratnih zločina sprečavaju društva da se suoče sa prošlošću. Takvo ponašanje predstavlja novo ponižavanje žrtava i njihovih najmilijih, dok se na taj način istovremeno nastavlja nepravda i ugrožavaju međunacionalni odnosi“, smatra Incko.

Sve to, tvrdi on, sprečava izgradnju mirne i prosperitetne budućnosti za Bosnu i Hercegovinu.

Na pitanje da li veruje da će do kraja godine biti postignut dogovor o Izbornom zakonu BiH, Incko kaže da se nada da hoće i dodaje da je sada dobar trenutak za to, jer je cela međunarodna zajednica okrenuta ka rešavanju tog pitanja.

Kako dodaje, političko delovanje i rešenje moraju doći od domaćih aktera, ali međunarodna zajednica će pomoći. On je kao uspeh naveo održavanje izbora u Mostaru nakon 12 godina, a što je bila, kako kaže, domaća inicijativa i rešenje uz međunarodnu pomoć.

„Ne vidim razlog da se ovako nešto ne ponovi i u pitanju izborne reforme“, naveo je Incko i dodao da, ukoliko se to pitanje ne reši, može dovesti do komplikacije ionako, kako ocenjuje, krhke i složene političke scene u BiH.

Ističe, da imajući u vidu to, treba se fokusirati na sprovođenje odluka Evropskog suda za ljudska prava.

Na konstataciju „Danasa“ da je krajem juna u Evropskom parlamentu usvojena rezolucija u kojoj je zvanično podržana ideja o BiH kao građanskoj državi, dok je hrvatski predsednik Zoran Milanović tokom posete BiH insistirao na tezi o tri konstitutivna naroda, kao i da „slični stavovi stižu iz Srbije“, Incko kaže da je najbolje „držati se činjenica i biti precizan“.

„Potpisivanjem Opšteg okvirnog sporazuma za mir, Hrvatska i SRJ, čija je Srbija naslednica, preuzele su određene obaveze. Između ostalog, obavezale su se da će u potpunosti poštovati suverenu jednakost BiH i suzdržati se od preduzimanja bilo kakvih aktivnosti usmerenih protiv političke nezavisnosti BiH, kao i da će promovisati ispunjavanje obaveza preuzetih Aneksom 4, Ustava BiH“, naveo je Incko.

Svog naslednika na funkciji visokog predstavnika, Kristijana Šmita, Incko je posavetovao da bi trebalo da se fokusira na tri stvari – vladavinu prava, vladavinu prava i vladavinu prava.

„Uporno i široko rasprostranjeno nepoštovanje vladavine prava u BiH najveći je neprijatelj budućnosti te zemlje. Mnogi građani trenutno napuštaju zemlju jer nema vladavine prava i nema pravne sigurnosti“, naveo je Incko.

***

Pratite nas i na društvenim mrežama:

Facebook

Twitter

Instagram

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Ostavi prvi komentar