Hrvatska će proći najgore od svih evropskih zemalja

Najgore će proći upravo Hrvatska

To su najnovije prognoze uglednog Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije (WIIW), koji je ovih dana dao svoju ocenu udara koronakrize na tranzicione ekonomije, prenosi Index. U analizi se ističe kako je pandemija koronavirusa izazvala dosad nezapamćen šok u ekonomijama zemalja u regionu i da će njene posljedice biti jače od onih iz vremena poslednje recesije.Najgore će pritom, upozoravaju u Beču, proći upravo Hrvatska, i to zbog prevelike orijentacije na turizam, u kojem se okrene svaka peta kuna u njenoj ekonomiji. Štaviše, pad hrvatskoga BDP-a u ovoj bi godini mogao biti gotovo dvostruko veći od proseka na nivou zemalja u tranziciji, koji iznosi 6,1 posto."Hrvatska ekonomija, koja mnogo zavisi od turizma, među najugroženijima je pandemijom Covida-19", upozoravaju u Beču.

Bečki institut pesimističniji i od MMF-a i od vlade

Ranije prognoze MMF-a govorile su o padu hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) u ovoj godini od devet posto, dok je Svetska banka prognozirala pad BDP-a od 6,2 posto. Nove vladine prognoze govore o smanjenju ekonomske aktivnosti u Hrvatskoj u ovoj godini od 9,4 posto. U Bečkom institutu su znatno pesimističniji.

Što na to kažu hrvatski ekonomisti?

I hrvatski makroekonomisti upozoravaju da Hrvatsku u ovoj godini čeka pad u ekonomski ponor."U ovoj je godini realno očekivati pad BDP-a od devet do 11 posto. To će u najvećoj meri zavisiti od toga koliki će biti pad prometa u turizmu, kao i od toga koliki će pad biti u drugim delatnostima", rekao je za Index Damir Novotni, ekonomski analitičar."Ova godina je izgubljena, iznosio pad devet, 10 ili 11 posto", napominje Željko Lovrinčević iz zagrebačkog Ekonomskog instituta. Dodaje kako će dubina pada zavisiti od daljeg kretanja epidemije i nalaženju vakcine, kao i o tome hoće li se i kako organizovati sloboda kretanja ljudi u EU, od čega zavisi i hrvatski turizam.

Povratak karantina na jesen značio bi još dublju recesiju

Analitičare posebno brine mogućnost da se na jesen ponovo Hrvatska vrati u karantin. Lovrinčevićeve računice, recimo, pokazuju da je Hrvatsku svaki dan karantina koštao do stotinak miliona evra. Takođe, dodaje, dosadašnje iskustvo pokazuje da gotovo ni jedna svetska ekonomija, pa tako ni hrvatska, ne može izdržati karantin koji bi trajao duže od tri meseca.Novotny, pak, upozorava da bi eventualni jesenski povratak u lockdown za Hrvatsku značio i veći pad gospodarske aktivnosti od ove koju nam najavljuju u Beču jer bi tada bio izgledan pad BDP-a od čak 15 posto.

Velik pad očekuje se i u susedstvu

Inače, osim Hrvatske, koja bi ove godine mogla biti rekorder po smanjenju ekonomske aktivnosti u širem regionu, velik pad BDP-a u Bečkom institutu prognoziraju i Sloveniji, 9,5 posto, zatim, Slovačkoj, devet posto, i Crnoj Gori, 8,5 posto. Reč je o zemljama koje su, kao i Hrvatska, jako vezane za turizam i promet ili imaju jak robni izvoz.S druge strane, najbolje bi trebalo da prođu države koje su najmanje okrenute turizmu ili koje su slabije integrisane u svetsku ekonomsiju. To su, na prvom mestu, Srbija i Poljska, kojima u Beču prognoziraju pad ekonomske aktivnosti u ovoj godini od četiri posto, i Kosovo, u slučaju kojeg prognoze Bečkog instituta govore o padu BDP-a od 4,4 posto.