Oglas

senad begic
Foto: promo/NADA VOJINOVIĆ/IZJZ CG
Foto: promo/NADA VOJINOVIĆ/IZJZ CG

Crna Gora više neće zatvarati granicu sa Srbijom

24. sep. 2020. 07:36

"Nagli skok broja zaraženih od korone u Crnoj Gori posledica je nepoštovanja mera i raznih dešavanja u prethodnom periodu. Ipak neće više biti zabrana dolazaka u Crnu Goru, ni iz Srbije, niti iz ostalih delova regiona" kaže za Nova.rs epidemiolog Senad Begić, pomoćnik direktora Instituta za javno zdravlje Crne Gore, i članovi njegovog tima, koji su odgovarali na naša pitanja.

Oglas

Ko je kriv za nagli skok zaražaneih koronavirusom u Crnoj Gori?Jasno je svima, pa i laicima, da je nagli skok broja zaraženih od novog koronavirusa u Crnoj Gori posledica nepoštovanja preventivnih mera, kao i svih društveno-političkih dešavanja u prethodnom periodu. Ta dešavanja su se pre svega odnosila na masovna pre i post izborna okupljanja, na kojima je bilo evidentno flagrantno kršenje i nepoštovanje mera i preporuka namenjenih sprečavanju širenja i prevencije oboljevanja od novog koronavirusa. U trenutku kada je transmisija virusa široko uspostavljena u svim lokalnim zajednicama pitanje krivice je izgubilo smisao te je u ovom trenutku znatno svrsishodnije posvetiti se suzbijanju oboljevanja koje zahteva društveni konsenzus i jedinstvo, pre nego prstom upirati u bilo koga. Situacija je jasna, da smo se svi pridržavali mera, i da su svi pozivali na poštovanje preporuka Instituta, ovakvog nivoa oboljevanja ne da ne bi bilo, već upravo suprotno, epidemiološka siuacija bi bila mirna i pod punom kontrolom.

ulcinj-shutterstock_149030240-Devteev-scaled.jpg
Ulcinj Foto: Shutterstock/Devteev | Ulcinj Foto: Shutterstock/Devteev

Hoće li biti novog "zaključavanja" u Crnoj Gori?Prateći iskustva iz država okruženja, Evrope i skoro celog sveta, uporednu praksu u njima, a posebno prateći dostupne rezultate mnogih naučnih studija, uključujući i one iz oblasti društvenih nauka, jasno je da mere zatvaranja države, dugoročno gledano, imaju znatno veće protivepidemijske efekte. One nose i potencijalno znatno veću štetu kako po ekonomiju, tako i po mnoge aspekte zdravlja u poređenju sa protivepidemijskim merama koje su trenutno na snazi. Dakle, jasno je i nesumnjivo dokazano da jednostavne, jeftine i lako sprovodljive mere, poput nošenja maski (u Crnoj Gori uvek i svuda), držanje fizičke distance kada god i gde god je to moguće, kao i često praktikovanje higijene (pranja) ruku, ne samo da daju rezultate, već su i održive mere koje omogućavaju društvu da funkcioniše.

Tan2020-8-30_93011718_0-1024x683.jpg
Foto: TANJUG/AP Photo/Risto Bozovic | Foto: TANJUG/AP Photo/Risto Bozovic

Zatvaranje gradova, ograničavanje prava kretanja za kompletnu populaciju, i druge drakonske mere su samo krajnja instanca kojoj će se pribeći onda kad se uoči da indikatori oboljevanja i hospitalizacije prete da ugroze normalno funkcionisanje društva i zdravstvenog sistema. Iako smo svedoci da se pojedine države (Izrael), gradovi ili delovi gradova ponovo stavljaju u karantin (delovi Londona, Madrida...), za sada se tako drastične mere pokušavaju izbeći u Crnoj Gori. Moguće je da u pojedinim gradovima dođe do skraćivanja vremena rada ugostiteljskih objekata ili u krajnjoj meri do njihovog zatvaranja, ali se nadamo da ćemo adekvatnom kontrolom, i insistiranjem na sprovođenju opštih mera prevencije i visokim stepenom društvene odgovornosti uspeti da izbegnemo taj scenario.

Tan2020-9-6_20235607_2-1024x768.jpg
Foto:TANJUG/ EDIB TAHIROVIC | Foto:TANJUG/ EDIB TAHIROVIC

Hoće li Crna Gora ponovo zatvoriti granice za Srbiju i region, ali i za ostale zemlje Evrope, posebno za one u kojima zaraza bukti?U ovom trenutku nivo lokalne transmisije kod nas je je takav da importacija slučajeva iz inostranstva ne predstavlja značajnije povećanje epidemiološkog rizika od daljeg širenja infekcije. Samim tim nije opravdano očekivati da se uvode mere zabrane međunarodnih putovanja, ni zabrane dolazaka iz Srbije, niti iz drugih zemalja u Crnu Goru, koje ne bi imale efekta i koje nemaju većeg epidemiološkog smisla.

56ec3596-07dc-4965-b828-a63eeac48999-768x1024.jpg
Foto: Privatna arhiva | Foto: Privatna arhiva

Šta će biti sa školama, da li se dovodi u pitanje početak školske godine 1. oktobra?Institut je u avgustu dostavio preporuke i smernice za postupanje Ministarstvu prosvete u kojima su jasno navedeni opšti principi koji se moraju poštovati, kao i okolnosti koje se moraju uzimati u obzir prilikom odlučivanja o načinu i vremenu otvaranja vaspitno-obrazovnih ustanova. Osnovni principi podrazumevaju jasno sagledavanje epidemiološke situacije u lokalnoj zajednici, odnosno situacije na terenu koja je različita od opštine do opštine, kao i individualnost u postupanju i odlučivanju, koje mora biti na pojedinačnim školama odnosno školskim kolektivima. Visoki nivo transmisije virusa u određenim opštinama i lokanim zajednicama je dakle ključni indikator prilikom donošenja mnogih odluka, pa i ove. Ukoliko epidemiološka situacija bude nepovoljna, u jednom broju opština je moguće da početak školske godine krene po planu B, odnosno u potpunosti metodom „učenja na daljinu“

Pratite nas na društvenim mrežama:

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare