Miodrag Majić Foto: Dragan Mujan/Nova.rs
Miodrag Majić Foto: Dragan Mujan/Nova.rs

Završeno je javno slušanje o setu pravosudnih zakona kojim će se izmeniti Ustav u oblasti pravosuđa. Sudija Apelacionog suda Miodrag Majić kaže da će umesto da se ovom reformom smanji uticaj politike na pravosuđe, on biti još veći. "Nažalost, žao mi je što sam vesnik loših vesti, ali ja sam potpuno uveren da nam ovo suštinski ne donosi ništa novo, da je ovo još jedna propuštena prilika da se reformiše pravosuđe", rekao je Majić.

Sudija Majić je, gostujući na N1, ocenio i da ćemo za pravu reformu morati da sačekamo potpuno drugačije političke prilike u društvu i da će promena morati da dođe do određene političke opcije koja će suštinski samostalnost sudstva i tužilaštva doživljavati kao svoj prioritet, a ne kao floskulu i ukras za nekakve integracije.

On je rekao da najavljene izmene podrazumevaju dosta toga i da su pompezno najavljivane kao i svaki put, a imamo jako dugu istoriju reforme pravosuđa. Prema njegovim rečima, zajedničko svim tim najavama je da su svi tadašnji ministri pravde i nosioci reforme kao da su čitali isti tekst i uveravali nas da ćemo imati „od ponedeljka“ uslova za drugačije pravosuđe i brži pristup pravdi.

Pročitajte još:

„To je precrtano, to čujemo i sada“, rekao je Majić u Novom danu, ali je ocenio da je sada najopasnije, po njegovom uverenju, to što su ovaj put za raliku od ranije, dva najveća strukovna udruženja, Društvo sudija Srbije i Udruženje tužilaca „prihvatli da igraju ovu igru, da uđu i da i svojim prisustvom daju legitimitet čitavom procesu“.

Stavovi struke, ali i EU su da je potrebno isključiti Narodnu skupštinu iz procesa izbora sudija i tužilaca, kako bi se smanjio uticaj politike. Na pitanje da li se to de facto postiže ovakvim izmenama jer će članove vrhovnih pravosudnih tela birati Skupština, Majić kaže:

„Ja sam potpuno uveren da neće, ono što je učinjeno izmenama je formalni zaokret. Ranije smo u sudskom telu imali jasno političko prisisustvo dva politička predstavnika – ministra pravde i predsednika skupštinskog odbora za pravosuđe, i to je bio nesekriven, jasan, nacrtan politički uticaj. To je bio jedan od razloga zašto se moralo pristupšiti reformi, jer je Evropa govorila da ne možete sa takvom demokratskom tradijiom imati političke predstavnike koji biraju sudije. I naši organizatori posla su rekli – ‘ok, daćemo šta tražite’, ali nisu bili voljni da se odreknu političkog uticaja, bili su voljni da prikažu i da izostave te vidljive kanale političkog uticaja, ali su se brzo razjurili da osmisle kako da manje vidljive kanale političkog uticaja ostave unutra“, rekao je Majić.

Istakao je da će toi kanali biti četiri „istaknuta pravnika“ koje ponovo bira Skupština. „To će umesto dva sada vidljiva eksponenta politike postati četiri eksponenta politrike koji su samo malo manje vidljivi“, naglasio je Majić.

Objasnio je i da za istaknutog pravnika može da se izabere bilo ko sa 10 godina staža i drugi kriterijum je da vas izabere Skupštinska većina. Majić pita ko bi, da se tako biraju bili istaknuti novinari ili lekari na primer.

I tako izabrani „istaknuti pravnici“ će odlučivati ko će biti sudija, a ko neće, upozorava Majić.

On je ocenio da niko ko se politici ne bude svideo neće postati sudija i svako ko se politici bude zamerio, „nad njim će visiti mač razrešenja i disciplinskog postupka“.

Ovim izmenama, umesto 11 članova koje bira Skupština, Visoki savet sudstva će imati 10 članova, od kojih 4 bira Skupština iz redova istaknutih pravnika, a pet biraju sudije. Državno veće tužilaca, trebalo bi da postane Visoki savet tužilaca, koji će činiti deset članova – četiri bira Skupština iz reda istaknutih pravnika dvotrećinskom većinom, četiri biraju tužioci i zamenici tužilaca. Na pitanje ko određuje ovu kategoriju „istaknuti pravnici“, Majić potvrđuje da će „po četiri istaknuta prvanika biti u oba tela“.

„Ko bira istaknute pravnike? Skupštinska većina, dvotrećinska većina bira“, rekao je Majić i ocenio da je posebno opasno, ako se ta većina ne postigne, primena pravila da bi se izbegao mehanizam blokade, onda postoji petočlana komisija koja sama donosi odluku ko postaje istaknuti pravnik, a komisija je sastavljena od funkcionera koji su direktno izabrani uz podršku politike.

„Apsolutno sam uveren da će ovom reformom, umesto da se smanji uticaj politike, biti još veći uticaj omogućen“, ocenio je.

Opširnije čitajte na portalu N1.

BONUS VIDEO Šta donose pravosudni zakoni i kakve su zamerke

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare