Brisel, Evropska komisija
Foto: Valeria Mongelli / Zuma Press / Profimedia

Evropska komisija će u Briselu predstaviti godišnji izveštaj o napretku zemalja Zapadnog Balkana u sprovođenju reformi i evopskim integracijama. Srbija treba prioritetno da se uskladi za zajedničkom spoljnom politikom EU, uključujući i sankcije prema Rusiji, navodi se u nacrtu godišnjeg izveštaja Evropske komisije, u koji je RTS imao uvid.

U izveštaju o napretku u reformama u prethodnih 12 meseci, koji će danas predstaviti komesar za proširenje Oliver Varheji, navodi se da je Vlada Srbije nastavila da članstvo u EU označava kao svoj strateški cilj, ali da je „potrebno da to pokaže i na delima“.

Nacrt izveštaja konstatuje da je Srbija postigla „određeni napredak“ u pravosuđu, borbi protiv korupcije i ekonomskim kriterijumima, dok je usklađenost sa spoljnom i bezbednosnom politikom značajno opala u odnosu na prošlu godinu.

„Srbija se nije uskladila ni sa jednom restriktivnom merom, ni sa većinom deklaracija EU u vezi sa ratom u Ukrajini“, navodi se u izveštaju i dodaje da je Beograd „zadržao bliske odnose sa Rusijom, što otvara pitanja o strateškoj orijentaciji Srbije“.

Evropska komisija konstatuje da je „stopa usklađenosti sa deklaracijama visokog predstavnika i odlukama EU pala sa 64 odsto u 2021. godinina 45 odsto u avgustu 2022“ i navodi da je određeni broj „akcija i izjava Srbije bio u suprotnosti sa spoljnopolitičkim stavovima EU“.

„Od Srbije se očekuje da, kao prioritet, ispuni svoju obavezu i progresivno se usklađuje sa zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom EU, uključujući sankcije, u skladu sa pregovaračkim okvirom EU-Srbija“, stoji u izveštaju Evropske komisije.

U izveštaju se podseća i da je ranije ostvareni napredak u reformama omogućio otvaranje klastera četiri u decembru 2021 godine, ali ocenjuje da je „nakon raspisivanja izbora tok reformi usporen“.

Međutim, Evropske komisija navodi da je njena preporuka od prošle godine po kojoj je Srbija ispunila kriterijume za otvaranje klastera 3 (konkurentnost i inkluzivni rast) i dalje na snazi.

Ocenjujući učešće u regionalnoj saradnji, Evropska komisija ističe da su odnosi Srbije sa Hrvatskom „zategnuti“, a sa Crnom Gorom „izazovni“, uprkos određenim pozitivnim signalima.

Bonus video: Mijat Lakićević: Srbija je sa evropskog puta skrenula na parking

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Ostavi prvi komentar