Foto: Arhiva

Agencija za sprečavanje korupcije je poslednjih godina donela niz spornih odluka, koji bi mogli da se protumače kao gledanje kroz prste pojedinim državnim funkcionerima, direktorima javnih preduzeća, pa i samoj Srpskoj naprednoj stranci. Iako se činilo da je kršenje zakona u njihovim slučajevima bilo evidentno, Agencija je našla način da protiv njih ne pokrene postupak ili da ga jednostavno ne okonča.

Otkako je na čelo Agencije za borbu protiv korupcije (od septembra Agencija za sprečavanje korupcije) došao Dragan Sikimić, koji je bio član i finansijer Srpske napredne stranke, ova institucija izbegavala je da se uhvati u koštac sa najsumnjivijim slučajevima mogućeg sukoba interesa visokih državnih i stranačkih funkcionera.

Nekada su njene reakcije bile brze, ali suprotne očekivanjima javnosti, a na pojedine odluke čekalo se čak šest godina.

Selakovićev sukob interesa  

Portal 021 danas je objavio da je u junu ove godine tada Agencija za borbu protiv korupcije uvažila žalbu bivšeg ministra pravde, a sada generalnog sekretara Predsedništva Srbije Nikole Selakovića i konstatovala da on nije u sukobu interesa. Iako se odluke o žalbi obično donose u roku od nekoliko meseci, u ovom slučaju Odboru Agencije trebalo je čak šest godina da o tome odluči.

Foto: Profimedia.rs

Podsećamo, u aprilu 2014. godine Selakovića je prijavilo Udruženje sudijskih i tužilačkih pomoćnika Srbije zbog sumnje da se vodio interesima kada je za funkcije zamenika javnog tužioca i sudije, kao član Državnog veća tužilaca i Visokog saveta sudstva, glasao za svoje bliske saradnike iz ministarstva Radomira Ilića i Mirjani Mihajlović.

Sikimić bio donator i član SNS

Nepoverenje u Agenciju dodatno je produbljeno kada je za njenog direktora izabran Dragan Sikimić, za koga je ustanovljeno da je bio donator SNS, kandidat za odbornika te partije na izborima u Zemunu 2016, kao i da je na predsedničkim izborima 2017. godine bio član Radnog tela RIK za opštinu Zemun na predlog te stranke.

To je otvorilo pitanje da li je Sikimić prilikom izbora na funkciju direktora ispunjavao sve Zakonom propisane uslove koji se traže za to mesto, a jedan od njih je da nije član nijedne stranke. Agencija je na to odgovorila da Sikimić u trenutku raspisivanja konkursa nije bio član nijedne političke stranke.

Agencija je tada ustanovila da je reč o sukobu interesa koji postoji, a koji Selaković nije prijavio ovom organu, što mu je zakonska obaveza.

Bivši ministar tada je rekao da Ilić i Mihajlovićeva ne mogu da budu povezani sa njim u smislu zakona i da nijedna strana u priči nema ličnu korist – da njih dvoje poznaje sa studija prava, da su u dobrim odnosima i da ih je zbog toga birao. Dodao je i da polaznici Pravosudne akademije po zakonu imaju prednost u izboru na pravosudnu funkciju i da ovaj dvojac nije izuzetak, kao i da je “logično da žele da budu izabrani na pravosudnu funkciju”.

Stefanović i GIM

Veliku pažnju javnosti izazvala je ocena Agencije u slučaju mogućeg sukoba interesa ministra policije Nebojše Stefanovića, zbog povezanosti njegovog oca Branka Stefanovića sa firmom GIM, koja je bila posrednik u trgovini oružjem. Postupak je pokrenut jer je Ministarstvo unutrašnjih poslova dalo saglasnost za izvoz oružja firmi GIM.

Iako su mediji objavili više dokumenata iz kojih se videlo da je Branko Stefanović bio pravni savetnik GIM-a, Agencija je zaključila da on ni na koji način nije bio angažovan u tom preduzeću, te da stoga Nebojša Stefanović nije u sukobu interesa, odnosno da „ne može da utiče na nepristrasno i nezavisno vršenje ministarske funkcije“.

Nebojša Stefanović, Foto: Profimeda.rs

Podsećamo, mediji su objavili dokumente na kojima se vidi da je Branko Stefanović bio predstavnik GIM-a kada je delagacija te fabrike trebalo da poseti Krušik, kao i da je u svojstvu pravnog savetnika GIM-a 2018. putovao u Saudijsku Arabiju.

Da je  Branko Stefanović putovao 2018. u Saudijsku Arabiju u svojstvu pravnog savetnika firme za izvoz oružja GIM, pokazala je dokumentacija koju je objavio BIRN. U zvaničnom zahtevu za dobijanje saudijske vize i u samoj vizi navodi se da je Branko Stefanović „legal advisor“ firme GIM, odnosno pravni savetnik.

Drobnjak, asfalt za glas i Kukulovce

Očigledno kršenje zakona videlo se i u slučaju Zorana Drobnjaka, direktora JP Putevi Srbije, koji je nakon što su meštani sela Kukulovce obelodanili da neće izaći na izbore zbog neispunjenih obećanja, već sutardan otišao u to mesto i obećao izgradnju puta. On je naveo da će u kratkom roku ulice biti asfaltirane, a dolazak radnih mašina najavio već za taj dan.

Foto: Printscreen Fonet/Video

Međutim, odmah nakon iznetog obećanja, na snimku sa tog skupa jasno se čuje kako Drobnjak nakon toga traži od meštana da „sad izađu na glasanje“.

Zbog svega toga, organizacija Transparentnost Srbije zatražila je od Agencije za borbu protiv korupcije da se izjasni, ali je ona u ovom slučaju utvrdila da nema kršenja zakona.

Selo Kukulovce postalo je poznato u javnosti po visokoj izlaznosti na predsedničkim izborima 2017. godine, koji su u ovom selu ponovljeni zbog niz nepravilnosti, a nakon ponavljanja Aleksandar Vučić osvojio je 95,67 odsto glasova.

Slučaj „Kisić“

Nije poznato da je Agencija odlučivala o sukobu interesa, nakon što je obelodanjeno da su kompanije bliske Bojanu Kisiću, suprugu ministarke pravde Nele Kuburović i bratu zamenice direktora Instituta za javno zdravlje „Milan Jovanović Batut“ Darije Kisić Tepavčević, sklopile ugovore vredne skoro 27 miliona evra sa javnim preduzećima i ministarstvima.

Darija Kisić Tepavčević Foto: Vesna Lalić/Nova.rs

Istraživanje BIRN-a pokazalo je da su od 2013. godine do danas firme NITES grupe, a čiji je jedan od direktora Bojan Kisić, samo u Srbiji potpisale 27 ugovora, same ili u konzorcijumu sa drugim firmama.

Samo u aprilu 2020, NITES je sklopio tri ugovora sa Ministarstvom zdravlja, ukupne vrednosti 3,2 miliona evra.

Prikrivanje dokumenata o slučaju „Mali“

I pre dolaska Sikimića na mesto direktora bilo je problema u radu Agencije. Tako je bivši vršilac dužnosti direktora tog tela Verka Atanasković osuđena za prikrivanje podataka o imovini bivšeg gradonačelnika Beograda Siniše Malog po prijavi portala „Pištaljka“, ali je u postupku došlo do zastare jer presuda nije na vreme uručena advokatskom timu tog portala.

Foto: Vesna Lalić

„Pištaljka“ je podnela zahtev za pokretanje prekršajnog postupka protiv Verke Atanasković jer nije postupila po nalogu Poverenika za informacije od javnog značaja da novinarima dozvoli uvid u rezultate kontrole podataka o imovinskom stanju tadašnjeg gradonačelnika Beograda.

Čija je „Čedina“ jahta?

Prošlo je tri godine otkako je Agencija pokrenula vanredni postupak provere imovine Čedomira Jovanovića, tada poslanika i lidera LDP-a, a nakon pisanja medija da je Lučka kapetanija u Visu zabranila plovidbu njegovoj jahti, koja je bila „nezakonito korišćena“. Na ovom brodu je navodno uživala glumačka ekipa filma “Mama mia”, koja je tu snimala neke kadrove.

Ova vest za srpsku javnost bila je iznenađenje jer nije poznato da je Jovanović u svom vlasništvu imao jahtu, niti ju je prijavio Agenciji. Ona do danas nije saopštila šta je otkriveno u ovom slučaju.

Izveštaj o imovini tadašnjeg gradonačelnika Beograda Agencija je u avgustu 2016. godine prosledila tužilaštvu, a godinu dana kasnije je objavljen na sajtu same Agencije, ali su neki podaci u njemu zatamnjeni.

U tom dokumentu su opisani poslovi Siniše Malog za koje se sumnja da mogu biti pranje novca. Reč je o novčanim transakcija koje je Mali sprovodio preko ofšor kompanija, uključujući i kupovinu nekretnina u Bugarskoj.

SNS, javna preduzeća i kampanja

Organizacija Transparentnost Srbija prijavila je Srpsku naprednu stranku Agenciji, jer se u njihovom video spotu tokom kampanje pojavljuje Aleksandar Vučić, najverovatnije na terasi zgrade Skupštini grada Beograda. Kako je pisalo u prijavi, u spotu su se mogli videti prizori koji podsećaju na Rudarski basen Kolubara, kao i železnička kompozicija koja po obliku, bojama i zaštitnom znaku na lokomotivi podseća na oblik, boje i zaštitni znak lokomotiva i vagona preduzeća „Srbija voz“.

Foto: Printscreen/Facebook/Srpska napredna stranka

Na osnovu svega toga, Transprentnost je zaključila da je SNS koristila javne resurse u kampanji, što zakon zabranjuje.

Međutim, Agencija je zaključila da nema osnova za odlučivanja o postojanju povrede zakona.

Pratite nas i na društvenim mrežama:

Facebook

Twitter

Instagram

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare