Vizual: Nova.rs

Pravosuđe, kao jedna od tri posebne grane vlasti, ima sva ustavna i zakonska ovlašćenja da kontroliše rad izvršne vlasti i u slučaju povreda pravnog poretka, promtno reaguje i isto sankcioniše. U praksi se to međutim, ne dešava, a javnost opravdano stiče utisak da je upravo pravosuđe glavna poluga vlasti aktuelnog režima.

Slobodan Josimović, tužilac VJT u Novom Sadu

U fokus javnosti dospeo nakon pada nadstrešnice na novosadskoj Železničkoj stanici, kada je poginulo 16 ljudi. Prisustvovao je policijskom uviđaju na dan tragedije, 1. novembra, pa je i nadalje bio zadužen istragom koja do danas nije rezultirala pravosnažnom optužnicom. Pre dva dana, novosadski VJT uputio je saopštenje javnosti u kojem je naveo da Viši sud u tom gradu ometa istragu u slučaju pada nadstrešnice jer spise predmeta drži kod sebe, ne odgovarajući na procesne predloge odbrane, zbog kojih je prekinuto ispitivanje komisije veštaka.

Takođe Slobodan Josimović je postupajući tužilac u slučaju hapšenja šestoro aktivista uoči velikog protesta u Beogradu 15. marta koji su u pritvoru bili do nedavno, a zbog procesuiranja uhapšenih koje tereti za pokušaj rušenja ustavnog poretka, i to na osnovu nelegalnog dokaza, osvanuo je i u grupama na društvenim mrežama pod nazivom „Učinimo ćacija poznatim“.

Slobodan Josimović Foto:Medija Centar Beograd

Josimović važi za iskusnog tužioca, a zanimljivo je da je pred novosadskim Višim sudom zastupao optužnice u brojnim „poznatim“ predmetima, među kojima je i slučaj otmice Gorana Cvijetića iz Budisave, za koju je, između ostalih, optužena i osoba koju je predsednik republike označio kao najvećeg lokalnog dilera – Goran Kovačević Goranac.

Karijeru je započeo u nekadašnjem Opštinskom tužilaštvu u Zrenjaninu, da bi nakon reforme iz 2009/2010. nastavio da postupa u Osnovnom tužilaštvu u istom gradu. U prvih nekoliko godina istakao se po uspostavljanju tada inovativnog „Zrenjaninskog modela“ u borbi protiv nasilja u porodici, prvenstveno nasilja nad ženama, znatno pre nego što je na snagu stupio Zakon o sprečavanju nasilja u porodici.

„Ovaj model zasnovan je na multisektorskoj saradnji nadležnih institucija i dovoljno je da žrtva obrati jednoj, bilo kojoj od navedenih institucija i samim tim se u rad na slučaju uključuju i sve ostale institucije iz mreže. Sporazumom su regulisani i međusobni odnosi svih učesnika u ovom procesu, čija saradnja omogućava bolje, brže, pravovremene i sveobuhvatne intervencije prema žrtvama nasilja u porodici, kao i u procesuiranju nasilnika“, objavio je pre nekoliko godina portal Zrenjanin.rs.

Tužilac Josimović je zbog svog projekta i nagrađen od strane države, odnosno AP Vojvodine, a to mu je obezbedilo i napredovanje, odnosno da sa mesta osnovnog tužioca u Zrenjaninu, pređe u Više tužilaštvo u Novom Sadu.

„Godine su pokazale da je model koji je osmislio i koji je nesporno dao odlične rezultate u borbi protiv nasilja u porodici, bilo nemoguće primeniti u većim gradovima poput Beograda ili Novog Sada. Takođe, njegov odlazak iz Zrenjanina, iz nekog razloga, značio je i manju primenu modela koji je osmislio, da bi se na kraju od njega i konačno odustalo. Zakon koji je potom stupio na snagu, donekle se oslanjao na njegov model, u kom je zamišljeno da na sprečavanju nasilja učestvuju i rade zajedno policija, tužilaštvo, sudovi i centar za socijalni rad“, kazao je ranije izvor „Nove“ i dodao:

„Za njegovo ime se ne vezuju nikakve afere, ali važi za nekoga ko se ne suprotstavlja nadređenima, već radi ono što mu se kaže“.

Po dolasku u Novi Sad, tužilac Josimović je raspoređen u odeljenje za opšti kriminal, a u radu je uglavnom imao predmete iz oblasti najtežih krivičnih dela, koji su često bili i u fokusu javnosti.

Dolazak Josimovića u VJT poklopio se serijom mafijaških obračuna, koji su pored Novog Sada, gotovo svakodnevno, potresali i Beograd. Tako je od početka bio zadužen za predmet u slučaju otmice Gorana Cvijetića iz Budisave, kog su četvorica kriminalaca otela u Novom Sadu, zbog uverenja da je odgovoran za ubistvo nevine devojke Teodore Kaćanski, čiji je momak bio meta napad. Josimović je takođe učestvovao i na sastancima i panelima Stalne radne grupe za bezbednost novinara, a učesnik je i brojnih seminara i stručnih predavanja čija je tema sprečavanje trgovine ljudima.

Branislav Lepotić, glavni tužilac VJT u Novom Sadu

Ime glavnog tužioca novosadskog VJT takođe se našlo u fokusu javnosti nakon novosadske tragedije, ali je njegova biografija do danas ostala gotovo nepoznata.

Na mesto rukovodioca izabran je na predlog vrhovne tužiteljke Zagorke Dolovac, od koje je izvesno, nasledio i modele ponašanja, pa se do danas još nijednom nije pojavio u javnosti i stao pred novinare, kako bi govorio o trenutno najbitnijem postupku koji se vodi u državi.

Poznato je da je prethodno, tačnije od 2016, postupao kao glavni tužilac Osnovnog tužilaštva u Vrbasu, gde je takođe postavljen na predlog Zagorke Dolovac i to mimo redovnog postupka izbora. Po isteku mandata, upućen je u Novi Sad, takođe u Osnovno tužilaštvo, a onda sredinom 2023. izabran za glavnog tužioca VJT, iako nikada nije postupao kao javni tužilac u VJT. Stručna, ali i laička javnost osporava Lepotiću što se VJT prvih mesec dana nakon pada nadstrešnice, bavilo predistražnim radnjama, umesto da je momentalnim hapšenjima i pretresima predupredilo ometanje istrage koja je nesporno nastupilo.

Nakon naloga za hapšenje ministra građevine Gorana Vesića, Lepotić se zajedno sa postupajućim tužiocem Josimovićem našao na meti režimskih tabloida, koji su ga optuživali da u dosluhu sa Dolovčevom i opozicionim liderima ometa istragu pada nadstrešnice. Sa druge strane, kao i Josimović učestvovao je u hapšenju studenta i aktivista koji su protestovali u Novom Sadu, a posebno mu se osporava i to što je pokrenuo istragu protiv 12 osoba zbog pokušaja rušenja ustavnog poretka, baziranu na nelegalnom dokazu, odnosno nezakonitom prisluškivanom razgovoru koji je obezbedila BIA.

Njegova supruga dr Biljana Lepotić je sudija, a trenutno obavlja funkciju zamenice predsednice Višeg suda u Novom Sadu, zadužena za građansko odeljenje.

Aleksandar Barac, tužilac Apelacionog tužilaštva u Novom Sadu

Nakon što je vrhovna tužiteljka Zagorka Dolovac naložila Javnom tužilaštvu za organizovani krminal (JTOK) da povede istragu o padu nadstrešnice i istraži postojanje moguće korupcije, istovremeno je u to tužilaštvo uputila i Aleksandra Barca, tužioca Apelacionog javnog tužilaštva u Novom Sadu.

Barac je prethodno, takođe kao upućeni tužilac, postupao u Posebnom antikoruptivnom odeljenju novosadskog VJT, koje se tek dva i po meseca nakon pada nadstrešnice, oglasilo da je pokrenulo predistražne radnje i to nakon saslušanja inženjera Zorana Đajića. Upravo je poziv za Đajićevo saslušanje, a koji je usledio nakon što je inženjer odbio da se na isto odazove telefonom, potpisao upravo tužilac Barac.

Foto:Arhiva Nova.rs; privatna arhiva

Kako je za „Novu“ otkrilo više izvora, postupanje Barca odmah je uočeno i ocenjeno kao sporno, jer je prethodno izabran za tužioca u novosadskom Apelacionom tužilaštvu, gde je trebalo da nastavi karijeru. Pitanje zašto se tužiocu koji je u odlasku daje u rad predmet koji je u predistražnoj fazi, ubrzo je dobio odgovor, kada je iz Apelacionog tužilaštva u kojem je prethodno izabran, „upućen“ nazad u VJT, ali na mesto rukovodioca antikoruptivnog odeljenja.

„Na mesto šefa Posebnog odeljenja došao je u ponedeljak, da bi posle samo tri dana dobio novi nalog za upućivanje i to u JTOK u Beograd, zajedno sa predmetom, što je posve neobično. Barac je neko ko izrazito brzo napreduje u tužilaštvu, pa je tako u apelaciju izabran posle samo tri godine postupanja u antikoruptivnoj materiji. Kao što se Posebno odeljenje u Beogradu ne može pohvaliti radom na slučajevima visoke korupcije, isti je slučaj i sa Novim Sadom, zbog čega se dodatno može diskutovati o njegovom iskustvu i spremnosti da se uhvati u koštac sa tokovima novca i korupcijom prilikom rekonstrukcije Železničke stanice“, kazao je ranije izvor „Nove“.

Dodao je da u antikoruptivnom odeljenju u Novom Sadu ima tužilaca sa mnogo više godina staža i iskustva, što baca senku na odluku vrhovne tužiteljke da uputi baš njega. Tužioci koji trenutno postupaju u JTOK svakako su spremni i najbolje obučeni da vode ovakve istrage.

Dan policije, Zagorka Dolovac Foto: Amir Hamzagić/Nova rs

„Međutim, činjenica da ih nema dovoljno, da im je konkurs nedavno iz misterioznih razloga ukinut, te da Dolovčeva uporno ignoriše zahteve glavnog tužioca Mladena Nenadića da mu uputi ispomoć koju je, istina, on sam označio, ostavlja utisak da se Barac, kao osoba od poverenja koja vrtroglavo napreduju unutar tužilaštva, šalje smišljeno u JTOK. Nesumnjivo da će već u prvim nedeljama biti vidljivo u kom pravcu se odvija postupak, tj da li je Barca u JTOK delegirala stručnost ili podobnost“, kazao je izvor „Nove“ nakon premeštaja Barca u Beograd.

Do danas, pak, slučaj nadstrešnica je u predistražnoj fazi u JTOK, koje i dalje proverava svu dokumentaciju u vezi sa rekonstrukcijom stanične zgrade. U međuvremenu, tabloidi koji u javnosti „zastupaju“ interese tužioca beogradskog VJT Nenada Stefanovića u njegovom obračunu sa Dolovčevom, prozivali su i Barca da je u Beograd poslat kako bi dodatno ometao istragu kao kadar glavne tužiteljke.

Milan Tkalac, poverenik za samostalnost javnih tužilaca

Javni tužilac novosadskog Apelacionog tužilaštva, pre četiri i po godine izabran je za člana Visokog saveta tužilaštva i Povernika za samostalnost javnih tužilaca. Iako mu je dužnost da reaguje na svaki vid nedozvoljenih pritisaka na rad javnih tužilaca, kako unutrašnjih, tako i spoljašnjih, Tkalac se minulih godina iskazao kao osoba koja nije spremna da zauzme čvrst stav po pitanjima koja se od njega očekuju, a njegovi izveštaji po zahtevima za zaštitu samostalnosti, obično su napisani krajnje „ravno“ i neutralno.

Poslednji takav izveštaj koji se odnosio na neprimerene izjave predsednika republike da će „svi tužioci koji ne budu štitili poredak biti promenjeni“, Tkalac nije smeo da predstavi samostalno pred VST, iako ga na to obavezuje pravilnik. Nevešto je izbegao da se konkretno izjasni da li je u predsednikovim izjavama bilo neprimerenog uticaja, dok je pak po prijavama koje su se odnosile na režimske medije i druge funkcionere, zaključio da je pritisaka bilo.

Bojana Savović i Jasmina Paunović Foto:Milos Tesic/ATAImages

Prethodno se iskazao u zaštiti Nenada Stefanovića, kog su tužiteljke Bojana Savović i Jasmina Paunović više puta prijavile da je na njih vršio nedozvoljeni pritisak. Nijedna od tih prijava nije rešena u korist tužiteljki, iako je iz onoga što su u prijavama navodile, bilo evidentno da su trpele različite pritiske.

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Ostavi prvi komentar