Oglas

Beograd 20.12.2024. Akcija Zastani Srbijo, blokada, studenti, 15 minuta, Bulevar kralja Aleksandra kod Pravnog fakulteta Foto: Filip Krainčanić/Nova.rs
Foto: Filip Krainčanić/Nova.rs

Studenti u Leskovcu položili venac povodom Dana primirja

autor:
11. nov. 2026. 15:57

Članovi Studentskog pokreta položili su danas venac na Spomenik palim oslobodiocima u Leskovcu, povodom obeležavanja Dana primirja u Prvom svetskom ratu.

Oglas

Odali su i poštu žrtvama Velikog rata, javila je reporterka agencije Beta.

Student Tehnološkog fakulteta u Leskovcu Andrija Čvorović izjavio je da Dan primirja, osim sećanja na stradale, predstavlja i podsećanje na odgovornost savremenih generacija da čuvaju mir, slobodu i ljudski život.

On je naveo da između ratnih stradanja i današnjih društvenih borbi ne treba povlačiti znak jednakosti, ali da ih, kako je naveo, povezuje pitanje odnosa prema ljudskom životu i spremnosti društva da ga zaštiti.

Kazao je da je "primirje iz 1918. bilo dogovor da se prekine ubijanje", ali da, kako je kazao, "nijedan potpis nije mogao da garantuje da će ljudi prestati da stvaraju neprijatelje, osloboditi se mržnje i naučiti da razlike rešavaju bez nasilja". ; "To je ostao zadatak generacija koje su došle posle ratova, a to je i naš zadatak", rekao je Čvorović.

Prema njegovim rečima, mir ne podrazumeva odsustvo pitanja, već mogućnost da se ona slobodno postavljaju, da se o njima raspravlja bez straha i da se sukobi rešavaju bez ponižavanja i nasilja.

Čvorović je ukazao i na značaj razlikovanja tišine kojom se odaje počast stradalima od tišine koja može predstavljati pristajanje na nepravdu, ističući da je važno čuvati sećanje na žrtve bez veličanja rata i stvaranja novih neprijateljstava.

Podsećajući da je 11. novembra 1918. u 11.00 stupilo na snagu primirje, nakon četiri godine ratovanja, on je ocenio da prestanak oružanih sukoba nije automatski značio i uspostavljanje mira, jer je, kako je kazao, "preživelima tek predstojao povratak u razrušene gradove i sela i obnavljanje života".

Govoreći o aktuelnim društvenim okolnostima, Čvorović se osvrnuo i na studentsko reagovanje nakon tragedije u Novom Sadu, navodeći da tišina studenata nije bila izraz pristajanja, već način da se ukaže na pitanje odgovornosti za izgubljene ljudske živote.

"Kako je moguće da ljudi izgube živote, a da se odgovornost za njihovu smrt ne utvrdi?", upitao je Čvorović.

Dodao je da su iz tog pitanja proistekla i šira nastojanja studenata da se preispitaju odnos prema istini, institucijama i pravu građana da postavljaju pitanja, izražavaju sumnju i zahtevaju odgovore.

"Smisao studentskih nastojanja da se naše društvo menja nije u uverenju da jedna generacija poseduje istinu koju druge nisu imale, već u odbijanju da se zatečeno stanje proglasi jedinim mogućim", istakao je Čvorović.

Poručio je da Dan primirja treba da bude ne samo prilika za sećanje na stradale, već i, kako je kazao, "podsetnik da odgovornost za očuvanje mira i poštovanje ljudskog života i dalje postoji".

"Da se pred mrtvima ne zaklinjemo u slobodu koju nismo spremni da priznamo živima i da se ljudskog života ne setimo tek onda kada postane deo istorije. Neka je večna slava i hvala svima koji su stradali za slobodu", poručio je Čvorović.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare