Izgradnja akumulacije „Bogovina“, predstavljena u medijima kao „srpsko more“, značila bi potapanje nekoliko sela u Opštini Boljevac i raseljavanje oko 3.000 ljudi, potapanje šuma, poljoprivrednih površina, ali i izvorišta iz kojih Borani dobijaju pijaću vodu odličnog kvaliteta. Ovaj plan institucije pravdaju rešavanjem problema nestašice vode, pre svega u Boru. Međutim, nestašica ne postoji, te građanima jezero nije potrebno, potrebno je jedino Ziđinu i investitorima, tvrde sagovornici lista "Nova".

Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture oglasilo je prošlog meseca rani javni uvid u Prostorni plan područja posebne namene sliva akumulacije „Bogovina“ koji predviđa podizanje brane visoke 54 metra na Crnom Timoku radi stvaranje jezera površine 270 hektara. Na tom prostoru trenutno se nalaze uglavnom šume i obradive površine, ali i nekoliko sela. Cilj je „trajno rešavanje problema akutne nestašice vode, pre svega u gradu Boru“ ali i drugim gradovima Timočke krajne – Negotinu, Knjaževcu, Zaječaru.

Ciljani problem, međutim, ne postoji.

Foto:TANJUG/ VLADIMIR ŠPORČIĆ/

„Knjaževac i Negotin su jako udaljeni i potpuno je besmislena investicija da se njima odatle dovodi voda. Osim toga, ovi gradovi dobijaju dovoljno pijaće vode iz već postojećih lokalnih izvorišta, koji mogu i da se prošire ukoliko potrebe postanu veće. Zaječar takođe ima svoja izvorišta koja savršeno funkcionišu – izvorište uz Beli Timok i Lenovačko vrelo na padinama Tupižnice . Zaječar ima i izgrađenu akumulaciju „Grlište“ koja gotovo uopšte nije iskorišćena, jer je bila nepotrebna i kad je izgrađena“, objašnjava za list „Nova“ hidrogeolog prof. dr Zoran Stevanović.

Bor odavno nema čist vazduh, sad mu uzimaju izvore

Što se tiče Bora, poznato je da građani koji u njemu žive udišu gotovo najgori vazduh u Srbiji, ali piju najkvalitetniju vodu sa kastnih izvora, koja ne zahteva visoke tehnološke linije za preradu da bi se koristila za piće – dovoljno je samo hlorisanje, podseća profesor.

„Bor ima izvorište „Mrljiš“ – vrhunski tehnički inženjerski zahvat koji smo (stručnjaci Rudarsko-geološkog fakulteta) napravili u saradnji sa Institutom „Jaroslav Černi“. Izveli smo sistem bunara koji, kada dođe do kritične faze tokom leta, mogu da iz dubljih delova pumpaju vodu, koja se u kišnom periodu kasnije obnavlja. Taj sistem se zove inženjerska regulacija ili podzemna akumulacija. Građani Bora ga koriste već četvrt veka i nemaju nikakav problem u vodosnabdevanju, imaju izuzetno kvalitetnu vodu, čak postoje i dodatne mogućnosti za snabdevanje iz podzemnih izvora“, objašnjava profesor.

Foto: N1

Upozorava da bi izgradnjom brane, planirane nizvodno od „Mrljiša“, sve bilo potopljeno: „Ako to uradimo, potopićemo bunare, oni će ostati na dnu jezera, zamuljiće se i nestati zauvek. Onda će voda koja bude nastala u akumulaciji morati da se prečišćava u specijalnim tehnološkim procesima i šalje građanima Bora i Boljevca“.

Poručuje i da brane treba praviti tamo gde mogu da se koriste za proizvodnju električne energije i gde nema dovoljno podzemnih voda za navodnjavanje. Ali ih „ne treba ih praviti na mestima gde ugrožavaju postojeće vodne sisteme koji funkcionišu odlično zarad trošenja novca poreskih obveznika i generisanje profita privatnim kompanijama“.

Ukoliko je industriji potrebna veća količina vode, za to, kaže, postoji daleko bolje i jeftinije rešenje – izgraditi cevovod do neiskorišćene akumulacije „Grlište“ i njim dovoditi tehničku vodu za rudarske aktivnosti.

Prvo Ziđin pa građani

„Još kad smo u prostornom planu rudnika Čukaru Peki pročitali da postoji mogućnost da se rudnik snabdeva vodom sa akumulacije „Bogovina“ upozoravali smo da to može da se desi. Jezero se pravi da bi se Ziđin snabdevao vodom, mi kao građani od toga nećemo imati nikakvu korist“, kaže za list „Nova“ Aleksandar Kulić, aktivista neformalne grupe građana „Borani se pitaju“.

Kulić je iz Sumrakovca, koji se nalazi na granici boljevačke i borske opštine. Meštani ovog sela, kaže, vodu dobijaju iz individualnih bunara, koji poslednjih godina presušuju. Njima, kaže, nije potrebna akumulacija, već vodovodna mreža, koja se, tvrdi, širi isključivo oko rudnika.

Foto:TANJUG/ VLADIMIR ŠPORČIĆ/

„Ukoliko bi akumulacija bila izgrađena nekoliko sela bi bilo potopljeno. Mali izvor, Bogovina, deo Jablanice… Ljudi će morati da budu iseljeni. Ovde se već dešava raseljavanje zbog rudarskih aktivnosti i postavlja se pitanje gde će svi ti ljudi kad se svuda šire rudnici, a sad planira i jezero. Možda će morati da dođu u selo u kom ja živim, pa da država meni uzme imanje, kao što se dešava u selu Šarbanovac, gde oduzimaju zemlju da gradili naselje i raselili ljude iz Krivelja“, priča zabrinuto i zaključuje:

„Pitanje je gde smo mi kao obični građani u svemu tome i naš interes. Osećamo se kao da smo od ove države prodati, što verovatno i jesmo. Naša budućnost ovde je vrlo neizvesna“.

More ili noćna mora

Osim vodosnabdevanja, najavljeno je da će akumulacino jezero, u kom bi se našle vode sa planinskih masiva Kučaja i Rtnja imati i turistički potencijal. „Turistička ponuda biće kompletirana izgradnjom hidroakumulacije „Bogovina“ za rekreativno korišćenje i akvasportove, malog alpskog skijališta na severo-istočnoj padini Rtnja južno od istoimenog naselja, renoviranjem i izgradnjom smeštajnih kapaciteta u postojećim naseljima – Mali Izvor, Jablanica, Lukovo, Krivi Vir i Rtanj; novim sadržajima pored jezera-apartmansko-vikend naselje, kamp, prihvatni punkt izletnika, sportski kompleks…“, navedeno je u planu. Zbog toga je u medijima akumulacija dobila naziv „srpsko more“.

PROČITAJTE JOŠ

Sve akumulacije u Srbiji, a koje se osim za vodosnabdevanje pijaćom vodom koriste i za druge namene, primeri su da je to pogubno po kvalitet vode. Zbog toga iz Udruženja „Polekol“, koje je sa još šest udruženja resornom ministarstvo podnelo primedbe na ovaj plan, upozoravaju da bi „srpsko more“ moglo da se pretvori u „noćnu moru“ u kojoj nakon skupe investicije stanovnici Istočne Srbije moraju skupo da plaćaju prečišćavanje zagađene jezerske vode da ne bi ostali žedni.

BONUS VIDEO Nastavljena istraživanja kod ekološkog rudnika u Boru: Donja zona rudarenja bogata zlatom, ali i toksičnim arsenom koji će se deponovati na površini

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare