Rad u kući, na polju i nega bolesnih od ovog vikenda po novom pravilniku

Radni dan žene na selu često traje do kasno u noć. Za to što rade platu nemaju, a najčešće od muških članova domaćinstva zavisi da li će i koliko novca dobiti.

"Problem je zato što nemam lično primanje, već kad mi trebaju pare ipak moram da potražim od supruga", kaže Mirjana Stošić iz sela Reljinca kod Prokuplja, piše RTS.

Vođenje domaćinstva, rad na imanju, staranje o deci, starima i nemoćnima, i drugi slični poslovi prepoznati su Pravilnikom kao neplaćeni kućni rad.

"Dok ne bude u praksi zaista ne znamo kako će se vrednovati vreme majke provedeno uz svoje dete“, kaže Nadica Blažić iz Udruženja samohranih roditelja i porodica dece sa invaliditetom "Plava školjka".

Pravilnikom se definiše i da podatak o ukupnom godišnjem broju časova neplaćenog kućnog rada obezbeđuje Republički zavod za statistiku, saopštilo je resorno ministarstvo.

"Vrednost neplaćenog kućnog rada se obračunava kao proizvod ukupnog godišnjeg broja časova neplaćenog kućnog rada i minimalne cene rada po času, iskazane u neto iznosu, što se utvrđuje na godišnjem nivou. Pravilnikom je propisano da lice koje nije zdravstveno osigurano po bilo kom drugom osnovu, stiče pravo na osiguranje po osnovu neplaćenog rada u kući u skladu sa Zakonom o rodnoj ravnopravnosti", navodi Ministarstvo za ljudska i manjnska prava i društveni dijalog.

Veliki broj ljudi će moći da se osigura
Poverenica za rodnu ravnopravnost Brankica Janković smatra da je to jedna od najznačajnijih odredbi u Zakonu o rodnoj ravnopravnosti, da se omogući velikom broju ljudi da se što pre zdravstveno osigura.

"Negde prepoznajem i intenciju za jednu dugoročnost s obzirom na to da se obračunava neplaćeni rad, da se pominje i Republički fond penzijskog i invalidskog osiguranja da bi moglo kasnije voditi možda i ostvarivanju penzijsko-invalidskog osiguranja i staža", kaže Brankica Janković.

Prema Evrostatovim preporukama, Republički zavod za statistiku je pre dve godine uradio Istraživanje o korišćenju vremena na osnovu kojeg će se obračunavati vrednosti neplaćenog rada u kući.

"Pravili smo analizu sa Švedskom, to je naravno bilo poprilično izazovno, ali naše žene rade mnogo više neplaćene poslove, njihovi muškarci rade više neplaćene poslove. Takođe, možemo da napravimo analizu prema tipu naselja gde je domaćinstvo anketirano. Muškarcima u seoskim sredinama sav rad u poljoprivredi se računa kao plaćeni posao i oni, naravno, rade više. I žene u seoskim sredinama neplaćene poslove rade duže nego žene u gradskim sredinama", kaže Dragana Đoković Papić, načelnica u Republičkom zavodu za statistiku.

Istraživanje je pokazalo da i u Srbiji muškarci obavljaju neplaćeni posao, ali da žene prednjače posebno na selu. Naša zemlja prva je u svetu koja je izradila ovakav pravilnik.

***

BONUS VIDEO - Kreće potraga za senzonskim radnicima: Da li su naši sezonski poslovi primamljivi ljudima iz regiona?