Oglas

Nadstrešnica, Železnička stanica Novi Sad, nesreća Foto Nenad Mihajlović Nova (2).jpg
Železnička stanica Novi Sad / Nenad Mihajlović Nova.rs

Profesori Obradović i Radonjić predstavljaju istraživanje o slučaju novosadske nadstrešnice u Oslu

autor:
23. sep. 2026. 13:14

Profesori Univerziteta u Beogradu Vladimir Obradović i Ognjen Radonjić predstaviće 25. septembra u Oslu rad pod naslovom „Od ugovora do groba: Slučaj železničke pruge Novi Sad–Kelebija. Arhitektura korupcije u zarobljenoj državi i organizovani kriminal kao paralelna struktura upravljanja projektom.“

Oglas

Rad će biti predstavljen na simpozijumu „Kretanje kroz budućnost upravljanja projektima: strategije za uspeh“, čiji je domaćin Ministarstvo finansija Norveške, a organizator istraživački program Concept pri Norveškom univerzitetu za nauku i tehnologiju. Simpozijum se održava od 23. do 25. septembra i okuplja predstavnike državnih institucija, međunarodnih organizacija, akademske zajednice i privrede.

U radu se analizira sistem upravljanja projektom rekonstrukcije i modernizacije pruge Novi Sad–Kelebija, uključujući rekonstrukciju Železničke stanice u Novom Sadu, na kojoj je 1. novembra 2024. u padu nadstrešnice poginulo 16 ljudi, dok je jedna osoba teško povređena.

Autori zaključuju da se tragedija ne može objasniti isključivo greškama u projektovanju, izvođenju radova ili stručnom nadzoru. Prema njihovoj analizi, urušavanju nadstrešnice prethodio je sistem netransparentnog ugovaranja, nekontrolisanog podugovaranja, višestrukog povećavanja troškova, sumnjivih finansijskih tokova, političkog uticaja i razvodnjene odgovornosti.

Posebno se ukazuje na napuštanje evropskog modela finansiranja i javnog nadmetanja, rast vrednosti projekta sa procenjenih 330 miliona na najmanje 1,24 milijarde evra, angažovanje podizvođača bez otvorene konkurencije i indicije o fiktivnim fakturama, poreskoj utaji i mogućem pranju novca. Analizirana dokumentacija, prema autorima, ukazuje i na neformalno učešće Kabineta predsednika Republike u odlukama o ceni, rokovima i ubrzavanju radova, iako predsedništvo nije imalo formalnu nadležnost za upravljanje projektom.

Obradović i Radonjić ovaj sistem određuju kao političko-kriminalnu spregu u kojoj je korupcija omogućila kontrolu nad javnim odlukama, organizovani ekonomski kriminal izvlačenje i prikrivanje javnog novca, a politička zaštita povezivanje tih procesa. Njihova ključna teza jeste da je organizovani kriminal delovao kao neformalna struktura upravljanja projektom, dok je zakonska odgovornost ostala rasuta između državnih institucija, izvođača, podizvođača i nadzornih organa.

„Rezultat nije samo nestanak javnog novca. Kada se konkurencija, stručnost i bezbednost podrede političkim rokovima i privatnim interesima, javna infrastruktura prestaje da bude bezbedna za građane“, zaključuju autori.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare