Foto: Shutterstock/Printscreen

Virusološkinja Ana Gligić (87) je pre oko mesec dana preležala teži oblik koronavirusa, pa je 13 dana provela u bolnici, uz terapiju kiseonikom. Ona je prve simptome osetila tri dana nakon revakcinacije kineskim cepivom, pa je rešila da proveri antitela. Utvrdila je da, u njenu korist, postoji veća razlika između količine antitela koju imaju ona i njen sin. Primili su istu vakcinu u približno isto vreme, pa iskusna virusološkinja smatra da su se kod nje udružili prirodni i vakvcinalni imunitet.

„Rezultati su dobri, ukazuju lepo da sam stvorila antitela. Ja sam vakcinisana, revakcina i inficirana i postoji velika razlika u odnosu na sina koji je samo vakcinisan i revakcinisan, što je jako važno“, kaže Gligić.

Ona je čekala na proveru, pošto, kako kaže, kineska vakcina sporije pravi antitela, ali, napominje da zato ona i duže traju.

„Fino sam zaštićena“, zadovoljna je Gligić, koja ne otkriva tačnu količinu antitela, kako zbog različitih referentnih vrednosti koje se pominju ne bi zbunjivala građane.

Imunološkinja Emina Milošević, za Nova.rs, objašnjava da svako izlaganje virusu, bilo prirodnoj infekciji ili njegovim antigenima u vakcini, predstavlja dodatni podsticaj imunog sistema.

Antitela

„Može da se desi da su kod nekog već postignuti maksimalni odgovori i samom vakcinacijom. Imunski sistem funkcioniše tako što vi sa svakim sledećim izlaganjem imate bolji, efikasniji i jači imunski odgovor. To ne može da ide u beskraj, u jednom trenutku individualni kapacitet za maksimalni odgovor se dostigne. To bi, na primer mogao da bude slučaj sa ljudima koji su preležali kovid i nakon toga dobiju prvu dozu vakcine i kod njih se već postigne takav rezultat. Postoji studija za Fajzerovu vakcinu koja pokazuje da vi kod rekonvalescenata postižete isti efekat kao kod osobe koja nije imala kontakt sa virusom“, navodi naša sagovornica.

Ona dodaje da je važan i razmak u kojem se dešava izloženost virusu, pa se zato vodi računa i o periodima u kojima se obavljaju vakcinacija i revakcinacija.

„Naš imunski sistem treba da taj sledeći kontakt, bio on vakcina ili infekcija, doživi sa nekakvim vremenskim razmakom i da ga percipira kao novi kontakt, da se ponovo pokrenu mehanizmi“, objašnjava naša sagovornica i napominje da je količina antitela koju neko može da proizvede vrlo individualna.

Pratite nas i na društvenim mrežama:

Facebook

Twitter

Instagram

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare