Foto: Filip Krainčanić/Nova.rs

Vazduh u Borči, Zemunu i Smederevu od sinoć je ekstremno lošeg kvaliteta, toliko, da su se ovi gradovi našli u samom vrhu najzagađenijih gradova u svetu prema aplikaciji Air Visual. Stručnjaci koji prate kvalitet vazduha u Srbiji, za Nova.rs ističu da je zbog grejne sezone koja je u toku, sada kasno za krupnije promene, ali da lokalne samouprave mogu da informišu svoje građane i izdaju zvanična obaveštenja o opasnom vazduhu, kao i uputstva ranjivm grupama stanovništva da smanje boravak na otvorenom. “Sad možemo samo da čekamo da dune košava”, navode oni.

Koncentracija štetnih PM 2,5 čestica u vazduhu od jutros je u izuzetno visokom procentu, kategorisanom kao “opasan” vazduh, u delovima Beograda, Zemuna, Smedereva, Niša, Pančeva, Valjeva, Užica, Novog Pazara.

Zbog grejne sezone koja je u toku i gasova iz kotlarnica i ložišta, u ovom periodu godine, ne može ništa značajno da se uradi na poboljšanju kvaliteta vazduha, kaže za Nova.rs Dejan Lekić, autor aplikacije za merenje kvaliteta vazduha xEco (Ekstremna ekologija).

Zagađenje Foto:EPA-EFE/KOCA SULEJMANOVIC

Prema njegovoj oceni, nadležne republičke i lokalne institucije trebalo je o kvalitetu vazduha koji ćemo udisati tokom zime, da razmišljaju prošlog leta i proleća.

Sada smo “tu gde jesmo”, a kako kaže, samo u Beogradu postoji 300.000 individualnih ložišta, za koja nema preciznih podataka šta ljudi koriste kao ogrev.

“Dovoljno je da samo 10 odsto loži ono što ne spada u ogrev i da imamo opasan vazduh. Ljudi lože otpad, staru obuću, nameštaj, jer nemaju novca za kvalitetan ogrev. Taj problem mora da se prepozna. Mora da postoji multidisciplinarna aktivnost državnih struktura, koje treba da priznaju da imaju problem i da počnu da ga rešavaju. Sad je apsolutno kasno za to, a da bi se nešto promenilo, moraćemo da sačekamo da se završi grejna sezona”, ukazuje Lekić na jedan od najvećih uzroka zagađenja vazduha.

Dejan Lekić
Dejan Lekić

Ističe da je problem aerozagađenja “masivan i masovan”, da zahteva sistemski pristup i da ne može da se rešava merama “kratkog daha”.

Građani moraju da budu informisani o kvalitetu vazduha

Esktremne vrednosti zagađenja vazduha registrovane u poslednja 24 sata u pojedinim delovima Srbije, ne mogu da se promene nikakvim “mehaničkim merama”, ali bi zato, kaže Lekić, lokalne samouprave trebalo da informišu svoje građane i daju im precizna uputstva.

Foto: Nenad Lazić/Nova.rs

“U vazduhu koji je sad u Beogradu, posebno u delovima grada kao što su Borča i Zemun, srednja vrednost PM 2,5 čestica je izuzetno visoka. Takav vazduh je opasan za ranjive i osetljive grupe kao što su hronični bolesnici, ljudi sa kardiovaskularnim bolestima, respiratornim bolestima… Oni mogu loše da reaguje na koncentracije, iako nisu svesni da se u njima nalaze. Potrebno je obavestiti građane da smanje aktivnosti na otvorenom, takođe deca da ne izlaze napolje, časovi fizičke kulture ne treba da se održavaju napolju, da se obaveste vrtići. Sve to postoji u lokalnim planovima kvaliteta vazduha, ali je pitanje da li se oni poštuju”, upozorava naš sagovornik.

Dodaje da je upravo obaveštavanje građana o opasnom vazduhu, osnovni smisao merenja kvaliteta.

Takođe ističe i da u planovima lokalnih samouprava postoje mere za “smanjenje vrhova koncentracije zagađenja”, odnosno da se kroz zabranu saobraćaja određenim vozilima, smanji emisija izduvnih gasova.

zagađenje
Foto:TRN

“Konkretno, u Beogradu postoji mera zabrane saobraćaja dostavnih vozila u periodu od 7 do 20h i zabrana saobraćaja teških kamiona u centru grada. Ali, zbog građevinskih radova, centar Beograda ispunjen je teškim kamionima. Postoji čitav niz takvih mera, sve su one definisane i pobrojane, ali je problem što mi nešto usvojimo, a onda to ne primenjujemo”, revoltirano priča naš sagovornik.

Sa Dejanom Lekićem slaže se i Milenko Jovanović iz Nacionalne ekološke asocijacije (NEA).

“Meteorološki parametri ne zagađuju vazduh, nego samo poboljšavaju ili pogoršavaju stanje usled prekomernih emisija polutanata. Na meteo parametre se ne može uticati, ali može i mora na izvore aerozagađenja. A, baš to ne rade institucije”, rekao je Jovanović za Nova.rs.

Foto: Vesna Lalić/Nova.rs

On je danas na svom “Iks” nalogu upitao nadležne  državne i lokalne institucije, da li su obavestili građane o opasnom vazduhu.

Foto: Twitter/Milenko Jovanović

**

Foto: Twitter/Milenko Jovanović

Zagađenje vazduha nekada bilo samo u kotlinama, a sada i na “brisanom prostoru”

Dejan Lekić ukazuje da je aerozagađenje “uzelo maha” i da se dešava u gotovo svim naseljenim mestima u Srbiji, bez obzira na konfiguraciju terena.

“Navikli smo da se ovo dešava u Valjevu, Užicu, Novom Pazaru, Pirotu, gradovima koji su u kotlinama i gde vazduh ostaje pritisnut kao u loncu. Međutim, ekstremno zagađenje se beleži u Beogradu, Borči, Smederevu, tu nigde nema kotline, to su gradovi na Dunavu. A pošto nisu sprovedene mere, sad možemo samo da čekamo da dune košava i da reši problem”, zaključio je autor aplikacije xEco za merenje kvaliteta vazduha.

BONUS VIDEO: Konstantno zagađenje vazduha na Karaburmi: Meštani tvrde da isparenja od spaljene gume osećaju u očima i grlu

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Ostavi prvi komentar