Foto: N1

"Ja ne mogu da tvrdim sto posto, ali ono što znam je da nema nikakvih planova u gradu za povećanje cene karata, pogotovo ne sada u ovakvoj situaciji", istakao je u Danu uživo Zoran Antić iz Sindikata GSP Beograd.

On je komentarišući najave da GSP zahteva povećanje cene karata naveo da to nije tačno. Pojašnjava da Grad vodi cenovnu politiku, kao i da prema najavama nadležnih, kao i zamenika gradonačelnika Gorana Vesića, nema planova za povećanje cena karata.

„Ne radi se o zahtevu GSP-a za povećanje cene karata, niti mislim da Grad ima uopšte plan da povećava cenu, već se radi o tome da se promeni cena koštanja elektro podsistema“, ističe on.

„Podsetiću da GSP od 2012. godine nema nikakve veze sa cenovnom politikom, a od 2019. godine počeo je da radi po drugom principu, koliko pređe kilometara, toliko mu se plati. Ovde se u stvari priča svodi na nešto drugo, vezano je za elektro podsistem, koji ima znatno veću cenu koštanja, i infrastruktura je jako skuplja za održavanje. Prošle godine je trebalo da se promeni cena koštanja, međutim, zbog pandemije je to odloženo za ovu godinu“, objašnjava Antić.

On dodaje da elektro podsistem podrazumeva tramvaje, trolejbuse, šine i kompletnu infrastrukturu koje su vezane za ovaj deo gradskog saobraćaja.

„GSP je sada postao jako održivo preduzeće i posluje sa rezultatom blizu nule, što se decenijama nije desilo“, napominje Antić.

Na pitanje da li to znači da više iz budžeta ne mora da se dotira to preduzeće, odgovara da najpre mora da se promeni navika u plaćanju karata za prevoz.

„Budžet za javni gradski prevoz na nivou godine je oko 250 miliona evra. Oko 80 miliona evra je od onoga što se naplati od karata, ostalo grad subvencioniše. Jedino ono na čemu možemo da radimo svi je da počnemo da plaćamo prevoz, jer neka evropska normala je da se trećina subvencioniše, a dve trećine da ide od naplate karata“, kazao je Antić i dodaje da se godišnje na naplaćivanju karata izgubi svota novca koja je dovoljna za kupovinu 250 novih autobusa.

On kaže da je u planu kampanja kojom želi da se ukaže na važnost ovoga.

„Znam da je to nepopularno, znam da to mnogi ne vole. U Beogradu je navika takva. Imate Suboticu, nedaleko odavde, gde je naplata prevoza 85 odsto“, kazao je Antić i dodao da od 1998. godine nijedna vlast to nije uspela da reši.

Prema njegovim procenama, čak 60 odsto putnika u prevozu ne plaća kartu.

Komentarišući jedan od najvećih problema u GSP-u, nedostatak vozača, on ukazuje da je u proteklom periodu falilo preko 30 vozača, dok sada prema njegovim rečima nedostaje manje od 100.

„To će se u ovoj godini rešiti. Vozači sve manje odlaze, i plata im je značajno povećana. Goran Vesić je 1. januara izneo podatak da je prosečna plata vozača 74.000 dinara, dok je plata vozača u Nišu ili nekim drugim gradovima oko četrdeset i nešto hiljada dinara“, rekao je Antić.

Ocenjuje da su uslovi rada vozača dosta poboljšani, a najavljuje i nove pogodnosti za njih. Kaže da će se težiti evropskom standardu, i navodi da su plate vozača u Nemačkoj ili Grčkoj oko 1400 evra. On je rekao i da je za sve potencijalne vozače organizovana obuka kao i da im je zagarantovan posao.

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare