Da li Čileanci švercuju srpske maline?

Međutim, kako kaže naš sagovornik, i u Srbiji postoji nebriga države za uzgajivače ovog voća, jer alavost pojedinih, kako izvoznika, tako i uvoznika prevazilazi sve granice koji u tom lancu ispred sebe vide samo novac i ne isključuje mogućnost da se i u našoj zemlji ne dešavaju slične stvari."Zbog saznanja o tim malverzacijama još pre nekoliko godina smo tražili od Uprave Carina podatke o uvozu ove kulture u Srbiju, ali oni su negodovali i ništa od toga, pa su tako svojim postupcima ugrozili naše proizvođače", tvrdi Stanković koji ima malinjak površine 7,5 hektara. On ističe da je država svojom nebrigom i nečinjenjem malinare dovela na rub propasti svojom, te da nije čudno što se iz godine u godinu sve više malinjaka zatire.

Tragom ove priče pozvali smo dr Aleksandra Leposavića, jednog od najvećih stručnjaka za jagodasto voće u našoj zemlji, koji se, uglavnom, složio sa našim prvim sagovornikom.On je ocenio za Nova.rs da će čileanska afera vezana za prepakivanje malina uticati kako na srpsko, tako i na svetsko tržište i dodao ima saznanja da će Evropska unija dodatno iskontrolisati velike dobavljače.Prema informacijama iz Lublina u čijoj se okolini nalazi najveće područje za proizvodnju maline i drugog jagodastog voća u Poljskoj, očekivana proizvodnja u 2020. godini iznosiće između 70 i 80 hiljada tona.Ono što predstavlja problem za poljske proizvođače je činjenica da je kvalitet ubrane maline veoma nizak i da se od ukupne količine svega 50-ak procenata može svrstati u prvu klasu. S obzirom na specifičnost i zahteve svetskog tržišta, poljski prerađivači su u velikoj dilemi kako ispoštovati ugovore i koji tip proizvoda će moći da isporuče jer će rolenda, odnosno najkvalitetnije kategorije smrznute maline biti veoma malo.

Leposavić je istakao da Poljska,  kao i Srbija već duži niz godina stagnira u proizvodnji maline, što je posledica mnogobrojnih razloga. Slično nama, dodaje, Poljaci su smanjili proizvodne površine pod ovom kulturom i imaju velike probleme sa obezbeđenjem radne snage.Pored toga, Leposavić navodi da je razlog lošijeg kvaliteta maline koja se proizvodi u Poljskoj sortiment i generalno dosta niži nivo ulaganja sredstava i rada u proizvodne zasade u odnosu na intenzitet ulaganja i rada u zasadima naših proizvođača.Dr Leposavić kaže da porast tražnje i deficit smrznute robe u svetu uzrokuje porast cena različitih kategorija maline i da je cena rolenda, odnosno najkvalitetnije kategorije prešla 3 evra za kilogram.

Deficit maline se, kako navodi, oseća i u srpskim hladnjačama u kojima su trenutno lagerovane samo ugovorene, ali zbog  situacije na svetskom tržištu, nedovoljne količine maline."Da naši hladnjačari više ne mogu da računaju na dopunu količina i reeksport maline iz Bosne i Hercegovine više je nego jasno. To je navelo nekolicinu većih izvoznika iz naše zemlje da robu potraže u Ukrajini, Bugarskoj i drugim zemljama", navodi Leposavić i dodaje da su i u tim zemljama ostale male količine neprodate maline."Ukoliko pozitivan trend rasta tražnje maline ali i drugog jagodastog voća ostane, uz smanjenje proizvodnje u glavnim malinarskim područjima sveta, u budućnosti jeftine maline više neće biti", kaže dr Leposavić.Kao neke od mera za ispravku grešaka iz prošlosti u malinarstvu Srbije, Leposavić navodi popis stvarnog stanja površina i funkcionalnosti postojećih zasada, analizu zastupljenosti sorata i opravdanosti njihovog gajenja, i više od svega, potrebu većeg prisustva struke na terenu."Ne treba odustati i od formiranja Nacionalnog saveta za malinu, odnosno savetodavnog tela koje bi za cilj imalo unapređenje sektora proizvodnje i plasmana maline iz naše zemlje",  zaključio je istaknuti stručnjak.***Pratite nas i na društvenim mrežama:FacebookTwitterInstagram