Oglas

Cena meda u otkupu prepolovljena, u prodavnicama kilogram i do 2.000 dinara

08. avg. 2023. 14:54

Teglu meda u Srbiji sve teže mogu da priušte prosečni potrošači. U marketima cena za kilogram ide čak do 2.000 dinara, a sa druge strane pčelari upozoravaju da je cena otkupa toliko niska da dugogodišnji, iskusni pčelari počinju da gase pčelinja društva. Posao se, tvrde, više ne isplati. Darko se bavi proizvodnjom meda i za Novu priča da je otkupna cena na veliko gotovo duplo manja od prošlogodišnje,0 a oprema za pčelarstvo - gotovo duplo skuplja.

Oglas

Darko kaže da je cena otkupa bagremovog meda na veliko sa 7,1 evro po kilogramu spala je na svega 3,8 do 4 evra.Uz to, oprema za pčelarstvo poskupela je gotovo duplo.

Med, Cedjenje meda
Foto: Privatna arhiva | Foto: Privatna arhiva

Tako bi, kada se sračuna, jedino pukom srećom moglo da se dogodi da se u poslu "izađe na nulu"."Otkupna cena nikako ne može da pokrije troškove proizvodnje. Troškovi su skoro duplo veći nego ovih godina, zbog same inflacije i porasta cena", kaže naš sagovornik, koji je mlad pčelar iz okoline Smedereva.U najpoznatijem lancu prodavnica u Srbiji "Maxi", za 950 grama meda potrošač će platiti 1.100 dinara za cvetni med, 1.480 za livadski, a čak 1.950 dinara za bagremov.Zbog same situacije sa cenama i tržištem većina iskusnih pčelara polako počinje da gasi svoja pčelinja društva, priča Darko. Stoga, postoji bojazan da će biti i nestašice meda."Međutim, ako država bude iole razumna i pametna - neće to dopustiti", kaže.Smatra da država problem pčelara treba da shvati ozbiljno i da ih dodatno stimuliše, kako ne bi došlo do toga da iz posla izađu iskusni - jer bi to loše uticalo na prinose narednih godina.U porodičnom poslu poizvodnje meda, Darko je već 12 godina. Do sada je država pčelarima pomagala vrlo zanemarivim subvencijama - 800 dinara po košnici."To je malo, naročito za pčelare koji imaju po 200 i više košnica - kao mi", navodi Darko.

Med, Cedjenje meda
Foto: Privatna arhiva | Foto: Privatna arhiva

Doduše, pomoć države postoji i u vidu programa bespovratnih sredstava za pčelarsku opremu, međutim - isključivo na onu za koju je država tako odlučila.Dakle, za neku opremu sve troškove snosite sami, a za neku opremu država je spremna da vam vrati 40 do 50 odsto uloženog novca.Međutim, i tu ima caka."Za sam ulazak u program bespovratnih subvencija moraš da napraviš račun od 50.000 dinara, a maksimalno 350.000", navodi Darko."Šta sad neko ko ima recimo 50 košnica, ili čak manje? Šta on zapravo dobije - u prevodu ništa", ocenjuje Darko.Portal Nova.rs uputio je Ministarstvu poljoprivrede upit o tome da li će biti povećane subvencije za pčelare. Do objavljivanja teksta, odgovor nije upućen.BONUS VIDEO: Nikola je pčelar koji svaki gram pčelinjeg proizvoda zna da iskoristi

video-cdn src="https://best-vod.umn.cdn.united.cloud/stream?asset=vosak-novas-worldwide&stream=hp1400&t=0&player=m3u8v&sp=novas&u=novas&p=n0v43!23t001" video-id="5687273"]

Pratite nas na društvenim mrežama:

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare