Reditelj Milutin Petrović pokazuje set u nastajanju, Foto: Promo/FCS/Đorđe Bajić

Prva klapa serije "Nečista krv" i filma "Hadžijino zvono" pašće 12. avgusta, najavili su producenti. Pripreme za snimanje ambicioznog filmsko-serijskog projekta zasnovanog na književnom opusu Bore Stankovića, po scenariju kultnog srpskog sineaste Voje Nanovića i u režiji Milutina Petrovića i Gorana Stankovića, već skoro dva meseca traju u Ripnju, gde će deo ovog naselja pod Avalom uz opsežne scenografske radove biti pretvoren u filmsko Vranje.

Poznati scenograf Milenko Mile Jeremić i njegov tim već sedam nedelja rade na filmskoj replici devetnaestovekovnog Vranja za potrebe serije i filma u produkciji beogradske kuće „This and That Productions“, na čijem čelu je Snežana van Hauvelingen, .

Radovi su poodmakli i otprilike su negde na polovini, a ova velika scenografija obuhvata čitav grad i niz pratećih objekata, uključujući Hadži Trifunovu kuću, gradski han, trg sa pijacom, sahat kulu, magazu, džamije, putujuće lutkarsko pozorište…U pitanju je jedan od najvećih i najambicioznijih filmskih setova nastalih u XXI veku za potrebe snimanje srpskog ostvarenja, ističu u Filmskom centru Srbije.

Kako je u ranije za Nova.rs ispričala Snežana van Hauvelingen, reč je o zaista posebnom projektu koji je pisao pokojni Vojislav Nanović između 1970. i 1974. godine.

– On je sva dela Bore Stankovića, i pripovetke i romane, povezao u jednu porodičnu sagu u period od 40 godina s kraja 19. veka. Počinje s Hadži Trifunom, Sofkinim dedom, a završava se sa Sofkom. Svi likovi iz „Tašane“, „Parapute“ i ostalih dela, povezani su kroz tu jednu porodicu i ljude koji su živeli u Vranju – objasnila je producentkinja.

Hadži Trifunova kuća je u izgradnji, Foto: Promo/FCS/Đorđe Bajić

Film „Hadžijino zvono“ govori o propasti stare srpske gazdinske porodice kroz koju će publika paralelno pratiti slabljenje Osmanske imperije i stvaranje mlade srpske kneževine.

Prema sinopsisu, 1850. godine na granici nove srpske kneževine, Hadži Trifun, prvi gazda vranjanskog kraja, nakon uvrede muselima namesnika Džafer-Bega, reši da naruči njegovo ubistvo od vođe arnautskog fisa Kolja, kako bi sprečio šire sukobe. Kolj mu za tu uslugu traži snaju Tašanu, što on pokuša da izbegne, ali poklekne pred pritiskom i pretnjama, pa intrigom namami Tašanu kod Kolja.

Serija „Nečista krv“ imaće 10 epizoda. Prvih pet epizoda režira Milutin Petrović, poznat po filmovima „Zemlja istine, ljubavi i slobode“ i „Agi i Ema“, a prve tri epizode biće izmontirane u igrani film.

Serija se, pored priče o Hadži Trifunu, bavi i njegovim naslednicima – sinom efendi Mitom i unukom Sofkom.

Ključni Petrovićevi saradnici na filmu i prvih pet epizoda biće direktor fotografije Erol Zubčević i montažer Petar Jakonić.

Direktor FCS Gordan Matić u obilasku seta i razgovoru sa članovima ekipe, Foto: Promo/FCS/Đorđe Bajić

Drugih pet epizoda serije režiraće Goran Stanković, poznat po seriji „Jutro će promeniti sve“, a sa njim će raditi direktor fotografije Aleksandar Karaulić i montažer Uroš Maksimović.

Kostimografkinja kompletnog projekta je Marina Medenica, za masku je zadužena Dušica Vuksanović, dok muziku komponuje Aleksa Ranđelović.

Direktor filma i serije je Ivan Krstović, ureednik je Saša Radojević, a projekat nastaje u produkciji kuće „This and That Productions“ (film i serija) i RTS-a (serija), kao i uz podršku FCS-a i MEDIA programa.

Podsećamo, prvu verziju scenarija je pre četiri decenije napisao Vojislav Nanović (1922–1983). Scenaristkinja i dramaturškinja Milena Marković („Sutra ujutru“, „Beli, beli svet“, „Otadžbina“, „Živ čovek“) adaptirala je tri prve epizode i scenario za film, dok su na preostalim epizodama radili mladi scenaristi Dejan Prćić (od 4. do 10. epizode) i Katarina Mitrović (4. i 5. epizodu).

Nanovićev scenario za seriju je jedno vreme bio izgubljen, ali je upravo reditelj Milutin Petrović uspeo da pronađe „poslednji primerak iz osamdesetih“ i tako ga spase od zaborava i nestanka.

Agencija „Pajper“ je pet meseci radila kasting i glumačka podela će biti uskoro obelodenjenja, navode u Filmskom centru Srbije i najavljuju da će, pored srpskih glumaca, igrati i njihove kolege iz Albanije, Grčke, Turske, kao i nova lica srpskog i regionalnog glumišta.

Planirano je da snimanje traje 84 dana, a očekuje se da film „Hadžijino zvono“ i serija „Nečista krv“ pred publiku stigne tokom 2021. godine.

 

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare