Marojević i "Beogradsko petoknjižje", nova izdanja Kapora, gde je blago Nemanjića i zašto je Lola pisao gorke pesme: Šta nudi "Knjiga komerc"

Čak devet novih izdanja u okviru "Biblioteke Moma Kapor", među kojima su "Halo, Beograd", ili "Čuvar adrese"; "Italija - hodoćašće koje traje" Dimitrija Nastića; "Ja, Mediteranac" Nikole Malovića u kom književnik piše o tome kako je živeti na moru; osam različitih izdanja iz edicije "Enciklopedija znanja", onih o istoriji sveta, nauci, planeti Zemlji, umetnosti, arhitekturi; pa kapitalna dela o istoriji srpske umetnosti mogu se ovih dana naći u Hali 1 Beogradskog sajma, na štandu izdavačke kuće "Knjiga komerc".

Gotovo tri decenije ova kuća nudi naslove različitih žanrova, od velikog broja lektirnih izdanja domaće i svetske klasične književnosti, enciklopedijska izdanja, do onih savremenih domaćih autora, kao i dela koja se bave srpskom srednjevekovnom istorijom i najznačajnijim ličnostima toga doba. Tako je i na aktuelnom Sajmu knjiga.

Marojevićev roman-reka

Pred posetiocima štanda Knjige komerc ovih dana nalazi se, u okviru bilblioteke "Izabrana dela", "Beogradsko petoknjižje" Igora Marojevića. Sastavljeno od dva toma u ovom obimnom izdanju Marojević čitaocima predstavlja čak pet svojih dela. U prvom tomu to su romani "24 zida", "Tuđine" i "Parter", a u drugom - dela "Beograđanke" i "Roman o pijanstvima".

Sve knjige, obuhvaćene ovim izdanjem, dobijaju svoju jedinu validnu i konačnu verziju. Novela "Obmana boga" integrisana je u definitivan oblik romana "Tuđine" i Marojević je više neće navoditi u svojoj selektivnoj bibliografiji, kao ni delove romana "Prave Beograđanke", koje su integrisane u definitivan oblik "Romana o pijanstvima." Takođe, zbirka priča "Beograđanke" pojavljuje se prvi put u integralnoj verziji - jer uključuje i pripovest "Karneval" koja se, zbog takozvanih tehničkih razloga, nije pojavila u izvornom izdanju dela, iako je autor planirao da je uvrsti.

Konačnim verzijama knjiga koje čine "Beogradsko petoknjižje", svaka od njih može se čitati i kao opsežno poglavlje velikog romana-reke kojim je autor umetnički skenirao pre svega Zemun i Novi Beograd, kao delove grada koje nisu stigli da obrade klasici "beogradskog stila", navodi urednik izdanja Dragan Inđić i napominje:

- Što ne znači da Marojević nije znalački književno tretirao i ostatak naše jedine metropole. "Beogradsko petoknjižje" Igora Marojevića jedan je od najboljih načina za sagledavanje promena koji je naslovni grad, sa svojim junacima, pretrpeo devedesetih godina prošlog i početkom ovog veka.

Književnik Igor Marojević potpisivaće "Beogradsko petoknjižje" u subotu, 26. oktobra u 13 sati na štandu "Knjige komerc" na Sajmu knjiga.

Pred čitaocima je i delo Jadrana Erčića "Knjiga o džezu", i to treće, izmenjeno i dopunjeno izdanje, a originalno je nastalo od materijala za emisiju "Džez paralele". U ovom izdanju ažurirani su podaci o nekim muzičarima, proširena pojedina poglavlja i dopisana dva - o latin džezu i medicini. U poglavlju o džezu i medicini autor je želeo da ukaže na profesionalne bolesti muzičara, ali i da prikaže neka bolesna stanja poznatih džez muzičara sa željom da, kao lekar, isključi genijalnost kao posledicu bolesti.

Kao prvo, kratko upoznavanje najmlađih sa ljudima i događajima iz srednjeg veka idealno je delo Mirjane Purić "Srednjevekovni srpski vladari - moć dvoglavog orla", koje je ilustrovao Dušan Gađanski.

Tu su i mitovi i legende, epske pesme, romantičarski pogled na feudalno društvo tog doba. Vratiće vas nekoliko stotina godina unazad, u vreme kad nastaje prva srpska država, upoznati neke od vladara, saznati koja oružje su koristili junaci, gde su sakriveni blago Nemanjića i kruna cara Dušana Silnog, ko je od srpskih vladara bio vitez Reda Zmaja, a ko jedna od prvih vladarki Srbije...

Kad se pisac zaljubi u kućnu pomoćnicu

Na štandu "Knjiga komerca" mogu se naći i Inđić izdanja. Jedno od njih jeste roman "Zamorče" Mirjane Kovačević, u kojem se priča plete oko neuspešnog pisca, kog izdržavaju roditelji, bez pravih prijatelja (osim u piću i književnim razgovorima) i koji se zaljubljuje u kućnu pomoćnicu. A ona, ta samohrana majka to niti zna, niti naslućuje...

Jedno od izdanja jeste i "Crno u crnom" u kom su pesme Radivoja Lole Đukića. Čitavu godinu, onu tešku 1993. Lola je proveo u dobrovoljnom kavezu, u malom improvizovanom slikarskom ateljeu u Molerovoj ulici. Odlazio je onamo svakog jutra, oko osam, i ostajao, sam i sam sa sobom, do popodne. Beše se vratio svojoj davnoj strasti i pomami - slikanju. Kad je otišao dobio je Dragan Inđić, dobrotom gospođe Jelene Đukić, koja brižno čuva svaki njegov listić, nekoliko gorkih pesama koje je Lola pisao u isto vreme dok je slikao u Molerovoj. I to su pesme, svojevremeno objavljene u časopisu "Književnost", u knjizi "Crno u crnom".

Tu je i fikcijska knjiga Slobodana Stojanovića "Devojka s lampom, 1936". Od svih takvih knjiga o Mileni Pavlović Barili, ova je, iako jedna od prvih, još uvek najsličnija njenom slikarstvu prepunom samosvojne fantazmagorije.

Radnja romana se dešava uoči Ivanjdanske noći, kada je svako čudo moguće. Tad tajanstvena Devojka sa velom dovršava započeti i na štafelaju ostavljeni portret Devojke s lampom. Između sna i jave, prošlosti i sadašnjosti, prepliću se živopisni likovi, nehotični svedoci, pokazaće se, uzaludne nade da će Mileni konačno stići dugoočekivani poziv da portretiše kraljicu Mariju...

Bonus video: Otvaranje Sajma knjiga