Slobodna zona Foto:Christian Schulz/Promo/Slobodna zona

Na predstojećem festivalu Slobodna zona, koji počinje 31. oktobra, biće prikazana 63 filma iz 38 zemalja, a među njima su i nova ostvarenja Kristijana Pecolda, Džesike Hausner i Pedra Almodovara.

Filmski festival Slobodna zona, 19. po redu, biće održan od 31. oktobra do 5. novembra u Beogradu, Novom Sadu, Nišu i Kragujevcu, a biće otvoren u Mts dvorani od 19 časova premijerom novog ostvarenja dobitnika Srebrnog lava u Veneciji Rjusukea Hamagučija „Zlo ne postoji“ .

Čak 63 filma iz 38 zemalja, koja će publika Slobodne zone videti, raspoređena su u 13 programskih celina, a vizuelni identitet ovogodišnjeg festivala omaž je Luisu Bunjuelu i njegovom debitantskom remek-delu „Andaluzijski pas“.

Slobodna zona 2023 Foto:Promo

– Ovim ostvarenjem Bunjuel je najavio svoj dolazak na filmsku scenu na kojoj je zauzeo istaknuto mesto. Njegovi lucidni radovi odavali su utisak društvene angažovanosti, posebne duhovitosti i ironije, velike empatije za svoje junake i provokativnosti koja nikoga u publici nije ostavljala ravnodušnim – reči su Rajka Petrovića, direktora i jednog od selektora Slobodne zone, koji je najavio i retrospektivu Bunjuelovih filmova u Kinoteci.

A filmski hitovi koje donosi predstojeća Slobodna zona postavljaju nezgodna pitanja, diraju u konvencije i pokreću debate. Među njima organizatori izdvajaju:

„Crveno nebo“ (Afire / Roter Himmel)
Jedan od najcenjenijih i najplodnijih autora današnjice, nemački sineasta Kristijan Pecold smestio je radnju svoje prve komedije-melodrame u letnjikovac na Baltičkom moru. U njoj borave Leon i Feliks, prvi da bi završio drugu knjigu, a drugi svoj fotografski portfolio. Ali, planove za radno leto remete im drugi stanari kuće – Nađa i Devid, bezbrižni i puni života. Leona to izuzetno iritira, dok se Feliks brzo prilagođava njihovom dokoličarenju. Dodatni nemir unosi zažareno crveno nebo koje na njih izručuje pepeo okolne šume u plamenu. Širenje požara rasplamsava i emocije među ovom četvorkom – siže je Pecoldovom filma, koji je srpsku premijeru imao letos na 30. Festivalu evropskog filma Palić, na kom je i trijumfovao.

Kristijan Pecold je kao inspiraciju za „Crveno nebo“, koji je ovenčan Srebrnim medvedom – Velikom nagradom žirija na 73. Berlinskom festivalu, naveo filmove Eriha Romera, priču „Kuća s mezaninom“ Antona Čehova i komediju „Što te mama pušta samu?” Pitera Boganoviča.

„Nula kalorija“ (Club Zero)
Austrijska rediteljka Džesika Hausner snimila je dramu-triler sa Mijom Vašikovskom u ulozi nastavnice elitne škole koja uspeva da ubedi učenike kako je odbijanje hrane revolucionaran i važan čin.

– Htela sam da dam širu sliku našeg društva i njegovih slabih tačaka kada je u pitanju briga o deci. Zanimljivo je koliko su roditelji (ne)spremni da preuzmu odgovornost za svoju decu, već je prebacuju na nastavnike – izjavila je Džesika na Kanskom festivalu, gde se ovo ostvarenje nadmetalo za Zlatnu palmu, da bi potom regionanu premijeru imalo na 29. Sarajevo film festivalu, na kom je Hausnerovoj priređen omaž i čija je gošča bila, održavši i master klas.

„Flašaroši“

Reditelj Nemanja Vojinović sedam godina snimao je dokumentarac u Vinči, na jednoj od najvećih deponija u Evropi. Iznad arheoloških slojeva najznačajnije praistorijske civilizacije danas rade sakupljači plastičnih flaša. U ovom dokumentarnom vesternu, kako ga je reditelj opisao, pratimo poslednje dane te zajednice pre nego što će i njihovi poslovi postati deo prošlosti. Vojinović je za „Flašaroše“ na avgustovskom Sarajevo film festivalu dobio Srce Sarajeva za najbolji dokumentarac.

„Džoan Baez: Ja sam buka“ (Joan Baez: I Am Noise)
Dokumentarac koji potpisuju tri autorke, Karen O’Konor, Miri Navaski i Mejv O’Bojl, prati ikonu američke folk muzike na poslednjoj turneji, uz do sada nepoznat materijal poput privatnih video-zapisa, dnevničkih zabeleški, snimaka sa psihoterapeutskih seansi i umetničkih dela. Rezultat je jedan intenzivno intimni film sa neočekivanim uvidima, slomljenim srcima i dozom humora. Džoan bez zadrške priča o svojoj vezi sa Bobom Dilanom, angažovanjem u pokretu za građanska prava, saradnji sa Martinom Luterom Kingom, svojoj muzici i, uopšte, svom neverovatnom životu.

„Čudna strana života“ (Extraña forma de vida / Strange Way of Life)

Novi film Pedra Almodovara, koji je svetsku premijeru imao u Kanu, zatvara Slobodnu zonu 5. novembra u Cineplexx Galeriji. Ovaj polusatni kvir vestern s Itanom Hokom i Pedrom Paskalom u glavnim ulogama, donosi priču o Silvi (Paskal), kauboja koji posle 25 godina dolazi u pustinju da poseti svog bivšeg ljubavnika, šerifa Džejka (Hok). A nakon strastvene noći, Silva mu kaže da razlog njegove posete nije samo romantičan.

Almodovar je izjavio da mu je ovaj film omogućio da istraži „uspavan“ američki žanr kojem se divio izdaleka još od najranijeg uzrasta, dodavši:

– Ovo je teritorija koju Holivud još nije do kraja istražio, iako je vestern prepun muških likova. Žanr koji nam je dao toliko klasika i te kako ima prostora za kvir varijante koje čekaju da budu snimljene.

Ostala ostvarenja biće raspoređena u programskim linijama: Međunarodna selekcija, Regionalna selekcija – Horizonti Balkana, EU zona promena, Ženska linija, Zelena zona, Zona bez granica, Prva dva koraka, EU Teen zona, Slobodna zona i Cineplexx, The Future Is Here i KinoKauch, onlajn platforme koja će biti domaćin onlajn Slobodne zone od 6. do 19. novembra, dodaje se u saopštenju organizatora.

Bonus video: Milašinović – Književnost ne može da menja svet na način kao i film

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Ostavi prvi komentar