Foto:Carl Van Vechten / Bridgeman Images / Profimedia/Wikipedia

Hip-hop proslavlja danas 50 godina postojanja. Te 1973. godine 11. avgusta DJ Kul Herc je vrteo disko, fanki i ostale hitove na žurci svoje sestre. Primećivao je uz koje delove pesama i ritmove najviše ljudi đuskaju. Počeo je da menja, da pušta dve pesme istovremeno i uz mikrofon pojedinim rečima da diže atmosferu. Mnogi ovaj trenutak smatraju rađanjem hip-hopa…

Međutim, mnogo godina pre toga, dvadesetih i tridesetih godina bilo je onih na čijim plećima je sve nastalo, a u pitanju su – tri žene.

Zora Neale Hurston

Književnica, rediteljka i antropolog Zora Neale Hurston bila je začetnik inspirativnog afroameričkog kulturnog i intelektualnog pokreta poznatog kao „Harlemska renesansa“ 1920-ih i 30-ih godina. Zorina višestruka dela odražavala su njeno interesovanje za narodne kulture kao i njen širok pogled na svet; putovala je na Haiti i Jamajku da proučava duhovne tradicije afričke dijaspore. Njene poznate publikacije uključivale su roman „Njihove oči su gledale Boga“ (1937), ali je njena oštra duhovitost i upotreba afroameričkog kolokvijalizma i oštroumnosti posebno očigledna u njenoj „Priči u harlemskom slengu“ (1942), koja je uključivala rečnik i brze stihove poput: „I’m crackin but I’m fackin“ (I’m wisecracking, but telling the truth) i „I shot him lightly and he died politely“ (Potpuno sam ga nadmašila), piše „BBC culture“.

Zora Neale Hurston Foto:Carl Van Vechten / Bridgeman Images / Profimedia

Američka glumica Kim Brokington glumila je Herstonovu u predstavi 2013. godine, i takođe je istakla vezu književnice sa rep lirizmom.

– „Harlemska renesansa“ kao i hip-hop stvorila je svoje reči i postala potpuno novi jezik. Zora bi volela hip-hop pošto je bila vrlo slična toj tradiciji – kazala je Brokington.

Moms Mabley

Komičarka Moms Mabley započela je svoju karijeru na turneji u afroameričkim mestima tokom još uvek veoma segregirane ere. Bila je pionirka na mnogo načina – otvoreno se deklarisala kao lezbijka 1921. (27 godina), a takođe je postala i prva ženska komičarka koja je nastupila u harlemskom znamenitom „Apolo“ teatru 1939. godine.

Jackie Moms Mabley Foto:Wikipedia

Folk Moms Mabley, društveni satirični stand-up monolozi i muzičke numere kao što je „Hide the Whiskey“ široko su priznati kao uticaj na ono što će se kasnije nazvati „rep“, kao i na kasnije generacije stendap komičara. Mejbli je bila kuma vlasniku izdavačke kuće u Njujorku Polu Vinliju, koji je od izdavanja „doo wop“ ploča iz 50-ih prešao na one poput Afrike Bambaate.

Lucille Bogan

Pevačica i tekstopisac Lusil Bogan pojavila se 1920-ih kao zabavljačica na njujorškoj vodvilj sceni, ali njeno muzičko nasleđe uključuje status kraljice „prljavog bluza“ – isporučujući striktno tekstove sa numerama, uključujući fantastično raskalašnu „Shave Em Dry“ (snimljeno pod njenim alternativnim umetničkim imenom, Besi Džekson, 1935). Njen hrabri stav bi verovatno ohrabrio kasnije generacije tekstopisaca – sve do savremenih zvezda kao što su Megan Thee Stallion i Kardi Bi. Decenijama kasnije, ljudi poput hip-hop dua Live Crew mogu da tvrde da su „As Nasty as They Wanna Be“ (1989), a Lil Kim može debitovati sa „Hard Core“ 1996, ali Lusil Bogan je bila originalni vokal sa oznakom X pre svih njih.

Lucille Bogan Foto:Wikipedia

Povodom rođendana hip-hopa danas će na Netflixu izaći dokumentarni serijal iz četiri dela „Ladies First: A Story of Women in Hip-Hop“ koji beleži početnu, neuspešnu priču o tome kako su žene oblikovale žanr, od razbijanja vrata tokom prvih početaka i rasprostranjenog seksizma koji je doveo do danas.

– Imala sam neosnovanu radnu teoriju da možete mapirati talase feminizma zasnovane na različitim epohama žena u hip-hopu – kaže Keri Tvig, autorka serijala i neko ko je deo produkcijske kuće „Culture House“ (sebe nazivaju „Producentska kompanija u vlasništvu crnih i smeđih žena“).

Da bi ispričale ovu priču i osvetlile njene radosne trijumfe, ali i tužne momente, autorke pomenutog serijala su regrutovale i razgovarale sa različitim ženama, nekim od najistaknutijih imena hip-hopa tokom njegove duge istorije, uključujući prvu ženu MC (Ša-Rok) i prvu koja je objavila solo album u tom žanru (MC Lite). Za povezivanje tačaka sa današnjim danom, predstavljene su i moderne zvezde, uključujući Latto i Saweetie.

– Mnoge od ovih žena nisu bile poštovane onako kako bi trebalo da budu. Dakle, kada sastavljate ovakav projekat, velika stvar je poverenje. Postoji razlog zašto to nije učinjeno ranije. Deo toga je da se žene osećaju kao: „Eh, ne želim to da radim. Samo će loše uticati na moju karijeru i neće biti vredno toga“ – kaže Raeshem Nijhon koje potpisuje režiju zajedno sa Hanom Bičler dodajući:

– Postojale su stvari koje te nateraju da kažeš: “Šta ti se jebote to dogodilo? Tako nam je žao” – priseća se ona, pokazujući na intervju sa pomenutom Ša-Rokom, koja je razbila barijere kao reperka u pesmi “Rappin’ and Rocking the House” iz 1979. godine, što je u to vreme bilo nečuveno:

– Ona je jedna od prvih ženskih MC u ovom žanru i sećam se da me je pogledala i rekla: ‘Izbrisana sam.’ Težina u tome kako je to rekla; dolazilo je iz dubokog unutrašnjeg osećaja.

„Veoma je važno da ljudi shvate da su žene pomogle u izgradnji ove kulture sa prve linije fronta od prvog dana“, kaže Ša-Rok u seriji.

Jedan intervju za koji su filmski stvaraoci radili dve godine da bi se ostvario bio je sa Queen Latifah, umetnicom čija je pesma iz 1989. inspirisala naziv serije.

– Ona predstavlja najsveobuhvatnije iskustvo žena u ovom žanru. Ona nije samo muzičarka, već je i glumica, producent, i potpuni je arhetip toga kako preživeti i napredovati pod sopstvenim uslovima. Ona je bila ključna u promeni stare dinamike!

Autorke projekta su za „Gardijan“ priznale da su dugo pokušavale da prodaju serijal međutim nailazile su na zidove iako su u njemu zvezde poput Kardi Bi, sve dok Netflix nije pružio ruku. Najveći uspeh „Ladies First: A Story of Women in Hip-Hop“ je, kako ističu, davanje glasa i platforme ženama koje su se osećale „izbrisanima“.

– Žene sa kojima smo razgovarale osetile su podršku. Potrudile smo se da im postavimo pitanja o njihovom detinjstvu, njihovim roditeljima, trenutku kada su zavolele muziku… Činjenica da su se osećale tako intimno shvaćene omogućila je bolje odgovore i rezultat toga pojavio se pred kamerama.

Bonus video: Poslednje veče Exita u znaku hip-hopa

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Ostavi prvi komentar