Karl Uve Knausgor, U leto. David Albahari i Žarko Radaković, Knjiga o fotografiji. Dašijel Hamet, Stakleni ključ. Artur Č. Klark, 2001: Odiseja u svemiru. Milica Bakic Hejdn, Hinduizam. Entoni Kidiz i Leri Slomen, Žive rane. Mario Vargas Ljosa, Pola veka sa Borhesom. Antonen Arto, U zemlji halucinacija, knjiga, knjige
Foto: Promo

Štamparije rade u letnjem režimu, ali se to nije odrazilo na stizanje novih naslova u knjižare, a biće i ih tokom jula, poručuju domaći izdavači.

Laguna

„Laguna“ je juče objavlila „Pola veka sa Borhesom“ Marija Vargasa Ljose i roman „Ono o čemu se ne može govoriti“ Elvedina Nezirovića, a prethodile su im književni hit Tonija Parsonsa „Žena bližnjeg tvoga“, romansirana biografija „Sestre Šanel“ Džudit Litl, „Igra s vukovima“ Majkla Blejka (po kojoj je snimljen Oskarima nagrađen film), „Kad je mesec nisko“ avganistanske autorke Nadije Hašimi i „Žena pod mesečinom“ Patriše Morisou, o Betovenovoj ljubavi, kao i „Điro D’Italija“, hroniku Dina Bucatija o čuvenoj trci 1949.

Mario Vargas Ljosa, Pola veka sa Borhesom, knjiga, knjige
Foto: Promo

David Albahari i Žarko Radaković su, nakon „Knjige o muzici“ (2013), upravo objavili i „Knjigu o fotografiji“. Na policama su i „Priče iz beogradskog života“ Sime Matavulja, prva dva toma „Vremena zla“ Dobrice Ćosića, drame Dragoslava Mihailovića „Uvođenje u posao“, roman Gorana Gocića „Čovek iz nehata“, kao i zbirka priča Pavla Zelića „Dum-dum“.

David Albahari, Žarko Radakovć, Knjiga o fotografiji, knjiga, knjige
Foto: Promo

Među novim izdanjima su i dvotomni „Put u Dejton u potrazi za mirom“ američkog političara Krisa Spiroua s podnaslovom „dnevnik jedanaestog Srbina – istinita priča“ o mirovnom sporazumu za Balkan, biografska „Misterija Olge Čehove“ o glumici pobegloj iz Moskve 1920. i špijunki sovjetske tajne službe, te publicistički „Iskon“ Luisa Dartnela o tome „kako nas je Zemlja stvorila“.

Najveći domaći izdavač do kraja meseca najavljuje i „Čudo u Poskokovoj Dragi“ Ante Tomića, „Idemo na Zagreb“ Nebojše Jovanovića, „Firentinski dublet 2 – Kjaroskuro“ Gorana Skrobonje i Ivana Nešića, kao i „Zapisano u beskraju“ Irene Valjeho o nastanku knjige u antičkom svetu, roman „Ovde smo svi odrasli“ Eme Straub i „Knjigu o V.“ Ane Solomon.

Vulkan

„Ponoćno sunce“ iz serijala „Sumrak saga“ Stefani Majer, „Mračni sunovrat Elizabet Frankenštajn“ Kirsten Vajt, bestseler „Poklanjam ti zvezde“ Džodžo Mojes, krimić „Đavolov rep“ Mauricija Mađija, kao i „Dugodnevica“ Miloša Latinovića, „Životi za iznajmljivanje“ Dušana Miklje i „Neda Arnerić – Od sna do jave, i natrag“ Tanje Nježić nova su izdanja na policama „Vulkana“.

Entoni Kidis i Leri Slomen, Žive rane, knjiga, knjige
Foto: Promo

Ovaj izdavač najavljuje i skori izlazak novog trilera Donata Karizija „Ja sam ponor“ i horore „Salemovo“ Stivena Kinga i „Dan kada smo izgubili razum“ Havijera Kastilja. U pripremi su i „Žive rane“, autobiografija Entonija Kidisa, frontmena grupe „Red Hot Chilli Peppers“.

Službeni glasnik

„Službeni glasnik“ objavio je romane „Dezorijentisana“ francusko-iranske autorke Negar Džavadi i „Dvadeset peti sat“ Aleksandra Gatalice, kao i „Put u rat – Nemačka, Nato i Kosovo“ iz pera Matijasa Kincela.

Antonen Arto, U zemlji halucinacija, knjiga, knjige
Foto: Promo

Tu su i zapisi Antonena Artoa o ritualima Taraumara „U zemlji halucinacija“, „Ima li života pre smrti“ Roberta Torea i „Psihoterapiju“ Ljubomira Erića.

Geopoetika, Clio, Arhipelag, Akademska knjiga

„Hinduizam“ Milice Bakić-Hayden, uvod u ovu svetsku religiju sa podnaslovom „Mnogo buke oko Tog jednog“ novo je izdanje „Geopoetike“. Ovaj izdavač nedavno je objavio i „Plamen“ Lenarda Koena, priče „Prvo lice jednine“ Harukija Murakamija i roman „Bulbul i njegov gazda“ iračkog pisca Hasana Blasima.

Milica Bakić Hayden, Milica Bakić Hejdn, Hinduizam, mnogo buke oko Tog jednog, knjiga, knjige
Foto: Promo

„Clio“ je objavio roman „Smrt je mučan posao“ sirijskog pisca Halida Halife, a „Arhipelag“ „Priče o piscima“ Mihajla Pantića i do kraja meseca najavljuju i „Mokrinske hronike“ Srđana V. Tešina, pesme Stevana Tontića „Odbrana moga ja“ i priče Ljudmile Ulicke „O telu i duši“.

Iz „Akademske knjige“ izašle su „Sumrak demokratije: sirenski zov autoritarizma“ istoričarke En Eplbaum, „Empedokle“ Sandre Šćepanović, „Moj život sa Jovanom Skerlićem“ Klare Skerlić, supruge čuvenog književnog kritičara i teoretičara, kao i „Nesahranjena prošlost“ Lasla Vegela i „Kad se vratim“ Mladena Jakovljevića.

Čarobna knjiga

Na police „Čarobne knjige“ su, osim više novih strip izdanja, dodati i „Preludijum za Zadužbinu“ i „U susret Zadužbini“ Isaka Asimova, komplet njegovih knjiga „Carstvo“, te „Grad i zvezde“ i „Rajski vodoskoci“ Artura Klarka.

Dašijel Hamet, Stakleni ključ, knjiga, knjige
Foto: Promo

Tu su i „Piranezi“ Suzane Klark, „Srce tajge“ Alekseja Ivanova o ruskim boljarima pod Ivanom Groznim, novi roman Žarka Radakovića „Putovati“, te krimi klasici „Dugo opraštanje“ Rejmonda Čendlera i „Stakleni ključ“ Dašijela Hameta.

Booka, Kontrast i manji izdavači

„Booka“ samo što je objavila „U leto“, završnu knjigu iz „kvarteta godišnjih doba“ Karla Uvea Knausgora, a malo pre toga izašle su i „Frantumalja“ Elene Ferante, „Putujuće kazalište“ Zorana Ferića i „Vjetrogonja Babukić i njegovo doba“ Miljenka Jergovića. Za 19. jul najavljen je izlazak drugog romana Milice Vučković „Smrtni ishod atletskih povreda“.

Karl Uve Knausgor, U leto, knjiga, knjige
Foto: Promo

„Kontrast“ samo što je objavio „Rasute umove“ Gabora Matea sa podnaslovom „poreklo i lečenje poremećaja pažnje“ i SF klasik „2001: Odiseju u svemiru“ Artura Klarka, a „za koji dan“ trebalo bi da se pojavi i novo izdanje „Kamenog jezera“ Željka Obrenovića.

Artur Č. Klark, 2001. Odiseja u svemiru, knjiga, knjige
Foto: Promo

„Partizanska knjiga“ objavila je „Njeno nago telo i druge čudne priče“ Hristosa Asterijua, roman „Sami“ Marinka Koščeca i roman velškog pisca Ričarda Ovejna Robertsa „Zdravo, druže, nedostajao si nam“, nagrađenog „Ne-Buker nagradom“ u Velikoj Britaniji, iz KCNS izašla je zbirka poezije Bojane Stojanović Pantović „Povreda beline“, a „Arete“ je na police dodao „Čoveka koji je pobrkao ženu sa šeširom“ neurologa Olivera Saksa.

 

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Ostavi prvi komentar