"Ljudi će se bojati da govore": Stiže novi zakon o hrvatskom jeziku

Ako ne bude većih izmena, mogu se očekivati dve ključne stvari: da neće biti drakonskog kažnjavanja nepoštovanja njegovih odredbi koje se naveliko najavljivalo i da će biti sporenja oko pitanja ide li on protivno Ustavu u definisanje šta je to hrvatski jezik, piše "Index.hr".Predlog, između ostalog, obavezuje vladu da u roku od dve godine od njegova stupanja na snagu donese Nacionalni plan hrvatske jezične politike s popisom prioritetnih ciljeva i mera i da u roku od šest meseci osnuje Veće za hrvatski jezik. Šta bi točno radilo to Veće nije sasvim jasno.Doprinos uzbuni oko zakona dala je lingvistkinja Sanda Ham, glavna urednica časopisa Jezik, koja je bila inicijatorka sličnog predloga iz 2017., kada je u jednom intervjuu rekla da bi zakon trebalo da kažnjava neprevođenje i netitlovanje srpskog, bosanskog i crnogorskog na televiziji, u pozorištu i u drugim državnim institucijama, ali i neprevođenje stranih naziva kompanija."Svaki zakon, i naši zakonski predlozi i zakoni drugih država, imaju kaznene odredbe, dakle predviđaju kazne. Ali nijedan zakon ne predviđa kazne za privatne osobe, nego za pravne osobe, dakle za kompanije, za pozorišta, za državne institucije", rekla je tada Ham.Jedna od ideja koje bi mogle biti sumnjive u novom predlogu resornog ministarstva jeste definicija hrvatskog jezika. Naime, iako u tekstu nacrta stoji da hrvatski jezik, uz narečja sintetizovana formulom ča-kaj-što, obuhvata i njihove idiome, i idiome kojima se služi deo Hrvata u inostranstvu, poput bunjevačkih i bokeljskih govora, moliškohrvatskoga, gradišćanskohrvatskoga ili karaševskohrvatskoga, iz jedne druge definicije u predlogu proizlazi da se hrvatskim jezikom smatra standardni hrvatski jezik.Naime, na samom početku stavke II. Nacrta stoji:"Člankom 12. Ustava određeno je da je u Hrvatskoj u službenoj upotrebi hrvatski standardni jezik pod nazivom 'hrvatski jezik' i latinično pismo i da se hrvatski građani imaju pravo služiti njime kao službenim jezikom Republike Hrvatske."Tu se stoga nameće pitanje hoće li se na primer saborski zastupnici u raspravama moći koristiti narečjem i terminima kao što su plata, januar i sl. koji definitivno jesu sastavni deo hrvatskog jezika, ali ne i standardnog."Tu je reč o autoritarnom stavu prema jeziku koji nije u kontaktu s modernim spoznajama lingvistike kao nauke", kaže lingvista Mate Kapović.Smatra da bi on, čak i ako ne bi kažnjavao, ljudima mogao preneti lošu poruku i uterati nepotreban strah od govora."Puno ljudi ima strah od jezika i boje se javno da govore. Ljudi će stoga više biti koncentrisani na to kako govore, da li je način na koji govore standardan, nego na to šta govore", tumači Kapović.Bonus video: Nove srpske reči