29 knjiga u širem izboru za nagradu "Štefica Cvek"

Regionalna književna selekcija "Štefica Cvek" i ove godine nastavlja da stvara prostor za prepoznavanje i afirmaciju književnosti koja preispituje dominantne književne, društvene i političke norme i otvara mogućnosti za drugačije načine mišljenja, osećanja i zamišljanja sveta.

U procesu nominovanja za izdanja za ovu godinu učestvovalo je 75 ličnosti iz šire književne i kulturne zajednice - autorki i autora, književnih kritičarki i kritičara, prevodilaca i prevoditeljki, urednica i urednika, profesorki i profesora, istraživačica i istraživača, kao i kulturnih radnica i radnika sa BHSC i makedonskog govornog područja.

Nakon provere formalnih i programskih kriterijuma selekcije, 82 knjige ušle su u proces ocenjivanja pred prvom žiri-komisijom. Od toga, kako preciziraju organizatori, 29 knjiga, odnosno 35 odsto ukupnog korpusa, uvršteno je u drugi krug selekcije.

Prva žiri-komisija, koju čine Anja Tomljenović, Hana Vranac, Emilija Ljutić, Katica Maksan, Dafina Veselinoska i Aleksandra Petrović, tokom proteklih meseci čitala je, diskutovala i ocenjivala dela prema stilskoj i formalnoj inventivnosti, književnoj uverljivosti, tematskoj relevantnosti, originalnosti, regionalnom potencijalu i njihovoj sposobnosti da kritički preispitaju dominantne društvene i kulturne narative.

Ovogodišnja produkcija još jednom je pokazala da savremena književnost u regionu ostaje živ prostor eksperimentisanja, kritike i preispitivanja, ocenila je žiri-komisija. Autorke i autori nastavljaju da otvaraju teme povezane sa patrijarhatom, rodno zasnovanim nasiljem, kvir iskustvima, homofobijom i transfobijom, ekologijom i urbanizacijom, kapitalizmom, radničkim borbama, migracijama i ratnim zločinima. Posebno ohrabruje to što se neka od ovih pitanja pojavljuju i u književnosti za decu, otvarajući prostor za angažovanu književnost i među najmlađim čitateljkama i čitaocima.

Jedno od najuočljivijih obeležja ovogodišnje produkcije, kako je primetila žiri-komisija, jeste težnja ka književnoj igri i formalnom istraživanju. U velikom broju knjiga prepliću se žanrovi, dokumentarni i autobiografski postupci, fantastika, satira, intertekstualnost i eksperimenti sa jezikom i narativnom strukturom. U najuspelijim delima forma ne predstavlja samo način pripovedanja, već postaje sastavni deo političke i estetske pozicije teksta.

Istovremeno, žiri je prepoznao i određene tendencije koje su se ponavljale. U delu pesničkih knjiga dominirala je introspekcija, bez izraženije veze sa širim društvenim i političkim kontekstima. U delu proze važne teme ipak su ostajale na nivou deklarativne angažovanosti ili nisu dobijale dovoljno složenu književnu obradu. U pojedinačnim slučajevima, pokušaji feminističkog ili progresivnog pristupa ostajali su ograničeni već uspostavljenim patrijarhalnim modelima i perspektivama pripovedanja koje guše tekst, dok je nekim delima nedostajao odlučniji formalni rizik i eksperiment.

I knjige koje su ušle u drugi krug jesu one koje uspevaju da prevaziđu puko tematizovanje društvenih pitanja. U njima se lično iskustvo povezuju sa strukturnim društvenim odnosima, ne plaše se da eksperimentišu sa formom i jezikom i uspevaju da budu politički senzibilne, književno uverljive i estetski inovativne. Njihovi autorski pristupi pokazuju da književnost i dalje ima potencijal da stvara nove perspektive, otvara kompleksnost savremenog života i preispituje granice onoga što može biti ispričano.

U širu selekciju žiri je uvrstio 29 knjiga. To su:

"Багет полн печени полжави полиени со уље истечено од Вардаровите галии", Андреј Медиќ Лазаревски (Култура Бета)

"Bitke koje nisu naše", Fedor Marjanović (Plavi mak)

"Čovjek je šuma", Roberta Nikšić (Jesenski i Turk : Udruženje Centar za kulturu, umjetnost i društvo OMAHA)

"Djeca s igrališta Madine Hussiny", Olja Savičević Ivančević i Ena Jurov (Sandorf)

"Heroin, kruh i rudnici sumpora", Nikola Strašek (Oceanmore)

"Igračka-plačka", Hana Piščević (Booka)

"Jevanđelje po uterusu", Svetlana Kaležić Radonjić (Blum izdavaštvo)

"Каде леташ, Јулија?", Хана Корнети (Или-Или)

"Kaliban", Anđela Bulajić (Raštan)

"Lijek protiv melanholije", Slađana Nina Perković (Imprimatur)

"Ljubavi, pripremi se", Katja Grcić (Oceanmore)

"Ljudi", Senka Marić (Buybook)

"Lovište samoće", Dragana Tripković (Platforma knjiga i Otvoreni kulturni forum)

"Na slovo F", Lejla Kalamujić (Multimedijalni institut)

"Наназад", Стефан Алијевиќ (Илика)

"Neurotična iz revolucionarnih razloga", Bjanka Alajbegović (Buybook)

"Nisam znala šta nosim u sebi", Radmila Petrović (Šmeker-devojka)

"Nova Amazonija", Marko Gilmor (Otvorena knjiga)

"Opatija Svetog Vartolomeja", Miloš Perišić (No Rules)

"Памук", Ника Гавровска и Ѓоко Гавровски (Издавачка куќа Гаврош)

"Потклек", Љупчо Петрески (Бегемот)

"Rihtanje rebra", Tatjana Bjelić (Imprimatur)

"Samo jedna od", Petra Prtajin (Naklada Ljevak)

"Скршен терариум", Филипа Сара Попова (ПНВ Публикации)

"Тринаесеттиот", Лидија Димковска (Издавачки центар ТРИ)

"Tko je taj čovjek? : izvještaj o jednoj mogućnosti", Boris Dežulović (Ex Libris)

"U kući i u vrtu bilo je mnogo cvijeća", Gabrijela Rukelj Kraškovič (Oceanmore)

"Vučica u širokoj zemlji", Marija Dragnić (Svi Mi izdavaštvo)

"Zadnji dan mira", Ivana Sajko (Fraktura)

Do kraja leta drugi regionalni žiri napraviće uži izbor knjiga, dok će na jesen biti saopšten dobitnik književne selekcije "Štefica Cvek" #5.