Dramatičan pad cena tek je distrakcija, tvrdi Banka za međunarodna poravnanja, iza kojeg su duboki propusti i strukturna ograničenja.
Dok je bitkoin nezadrživo nizao nove rekorde, a gomila na brzinu sklepanih kripto valuta i projekata izdašno honorirala interes svojih fanova, tek su retki mazohisti očajnički prkosili euforiji i prizivali logiku, dovodeći u pitanje održivost uzlaznog trenda.
Neumorno prozivajući kripto evangeliste, kritičari su upirali prstom u mane ekosustava koji je metastazirao virtualnim prostranstvima do neslućenih razmera. I svesno se izvrgavali ruglu i uvredama zagriženih poklonika kripto valuta, prenosi Blic.
U jednom od upečatljivijih verbalnih duela, ekonomistica Frances Coppola je problematizirala različite aspekte čudovišnog mehanizma algoritamskih stablecoina, upozoravajući kako je „teško zaustaviti stampedo uspaničenih špekulanata“.
„Ne debatiram sa siromašnima na Twitteru, i žao mi je, trenutno nemam ništa sitno“, glasio je odgovor koji je u lipnju prošle godine potpisao Do Kwon, arhitekt TerraUSD stablecoina
Pročitajte još
Niti godinu dana kasnije Do Kwon je iznenada otkrio i svoju skromniju stranu – kripto je upao u duboku krizu, a dotični stablecoin implodirao. Ima čovek danas i pametnijeg posla od oživljavanja propalog kripto novčića, dok pokušava odgovoriti na konkretna pitanja korejskih istražitelja (i optužbe za pronevjeru desetina milijuna dolara).
Frances Coppola je itekako opravdala naziv svog profila na Twitteru (Frances Schadenfreude Cassandra), no gde su za to vreme bile nadležne institucije? “Kako se uopće moglo dogoditi da kripto balon postane fenomen vredan gotovo tri biliona dolara? pita se i Paul Krugman.
Kako je moguće, dodali bismo, da sastav koji je iznedrio celu plejadu tragikomičnih likova (Mike “Lunatic” Novogratz, Do “Have fun staying poor” Kwon, Michael “Laser Eyes” Saylor, Alex “Somebody is lying” Mashinsky ili Nayib “El Hodlador” Bukele) dosegne tržišnu vrijednost od gotovo tri bilijuna dolara?
I gde su se skrivali regulatori, dok su Molly White, Nouriel Roubini, Ben McKenzie, Jim Chanos, Stephen Diehl i šačica onih najhrabrijih propitkivali dogme što su propagirali glasnici kripto kulta? Najkraći bi odgovor bio – oportuno čekali prikladan trenutak.
U začaranom kripto krugu niko nije previše mario za probleme koji su ključali ispod površine dok god su rizične špekulacije nudile solidan povrat, iako visoki prinosi podrazumijevaju i veliki rizik – ta reč je o jednom od ključnih aksioma financija. Bez regulatora koji bi rizik sveli u prihvatljive okvire, i bez središnje banke koja u kriznim situacijama deluje kao posjednje (sigurno) utočište, priča se počela raspadati kao kakva kula od karata, s razornim posljedicama domino efekta.
Možda vas zanima
A onda su se pojavili i – regulatori. Krugman u svojoj kolumni ističe nedavni istup Lael Brainard koja je napravila jasnu distinkciju između “odgovornih inovacija i regulatorne evazije”. Izdeklamiravši cijeli niz problematičnih aspekata sustava kriptovaluta, Brainard se fokusirala na sad već dobro poznate rizike koji su se u velikoj mjeri ukazali kao plod suzdržanosti i popustljivih stavova regulatora.
A led je probio Fabio Panetta, član upravnog odbora Europske središnje banke, koji se nešto pre nego će Brainard stupiti na novu dužnost, nimalo biranim riječima obrušio na zagovornike kripto valuta, govoreći o “zlatnoj groznici izvan državne kontrole” i piramidalnoj shemu u kojoj je intenzivan rast cijena hranio priljev svježeg kapitala.
I tako u krug, poput hrčka u kavezu ili Kutle na (fiktivnom) biciklu, sve dok na vrata nije zakucala ekonomska kriza. Buđenje regulatora možda najzornije demonstrira godišnji osvrt Banke za međunarodna poravnanja (BIS) na aktualna zbivanja, u kojem je zapažen prostor posvećen upravo kriptovalutama.
Već na samom početku autori govore o kreativnim inovacijama u segmentu novca i platnog prometa, ali u njihovoj viziji nema mjesta za kriptovalute jer, kako navode, “suprotno decentralizacijskom narativu, kripto svemir počiva na nereguliranim posrednicima koji predstavljaju ozbiljan financijski rizik.
Teza kako razvoj modernog finansijskog sastava podrazumeva aktivnu ulogu središnjih banaka i nije neko iznenađenje, obzirom da dolazi iz pera analitičara „banke svih banaka“. No traktat u kojem je podosta prostora posvećeno strukturnim nedostacima kriptovaluta jasno svedoči o buđenju regulatora koji su odlučili iskoristiti povoljan trenutak, u jeku krize poverenja u te iste kriptovalute.
Kolaps TerraUSD stablecoina došao je kao naručen. Implozija dotičnog novčića, ističu autori, naglasila je slabost sustava koji se održava isključivo špekulativnim ulaganjima, dok su kripto (i osobito DeFi segment “decentraliziranih financija”) kreirali paralelan financijski sastav koji zaobilazi postojeću regulativu i nikome ne polaže račune.
Izveštaj je objavljenmalo prije kraha Celsiusa (a potom i Voyagera), a propast entiteta koji je najlakše opisati kao kripto banku verovatno je još ozbiljniji udarac na poverenje ulagača.
Nimalo slučajno, tržišna kapitalizacija kriptovaluta veličinom još i danas nadmašuje segment subprime hipotekarnih zajmova, toksične aktive koja je svojedobno kontaminirala globalni finansijsjki sastav. Baš kao i veliki broj banaka tada, Celzius je propao pod teretom rizičnih plasmana i agresivne taktike koja je opsežnom post-kriznom intervencijom regulatora praktički proterana iz konvencionalnog bankovnog sustava.
Upravo zahvaljujući izostanku odgovarajuće regulative (poput sustava osiguranja depozita ili propisane kapitaliziranosti finansijskih institucija), mogućnost da ulagači povrate svoj kapital u ovome se trenutku doima kao nemoguća misija. I zato se ofenziva regulatora čini vrlo izglednom.
Dramatičan pad cena kriptovaluta zapravo je tek distrakcija, tvrde autori izveštaja iza koje se kriju duboki propusti, ozbiljne mane i strukturna ograničenja (o malicioznim aktivnostima da i ne govorimo.
Čarolija kolektivne iluzije je iščezla, a regulatori su zaključili kako je baš to politički oportun trenutak za intervenciju. Konkretniji bi potezi trebali osigurati veću sigurnost sastava, premda u skladu konvencionalnom logikom, manji rizik podrazumeva i – manje prinose.
***
***
Pratite nas i na mrežama:
Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?
Ostavi prvi komentar